ArtCaffe

Ranko Matasović, jezikoslovac i profesor na Katedri za indoeuropsku lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U ArtCaffeu nam je govorio o svom životu, školovanju, inozemnim iskustvima, ljubavi prema jeziku, poredbenoj lingvistici, ali i mnogim drugim zanimljivostima povezanim s jezicima. ArtCaffe uvijek donosi više!

Pogledajte emisiju na poveznici i kliknite subscribe kako biste lakše pratili buduće objave:

Matasović nam je govorio i o povijesti i nastanku hrvatskog jezika, ali i o latinskom i drugim jezicima, o jezičnoj forenzici, o tome gdje i kako pronalazi izvore za sve te poredbene studije. Također, dotaknuo se i keltskog jezika te načina kako se rade poredbene studije, a osvrnuo se i na sanskrt, staroarmenske jezike i niz drugih jezičnih zanimljivosti.

O Ranku Matasoviću

Ranko Matasović rođen je u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1995. s tezom o rekonstrukciji teksta u indoeuropeistici kod mentora prof. dr. Radoslava Katičića. Usavršavao se na sveučilištima u Beču  i Oxfordu, a bio je i stipendist Fulbrightove zaklade na Sveučilištu Wisconsin te zaklade Alexander von Humboldt sveučilišta u Bonnu. Bio je predstojnik Odjela za jezik i jezikoslovlje Matice hrvatske i urednik za filologiju i lingvistiku u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda “M. Krleža” a trenutno je predstojnik Katedre za poredbenu indoeuropsku lingvistiku na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Također, predaje kolegije iz poredbene gramatike indoeuropskih jezika, keltistike i jezične tipologije, a od 2012. postaje redovni član HAZU-a. Od 2020. predsjednik je Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU-a.

Predsjednik je Odbora za etimologiju HAZU-a i član Odbora za etimologiju Međunarodnog slavističkog kongresa te član uredništva časopisa Suvremena lingvistika i Folia onomastica Croatica te uređivačkoga savjeta časopisa Voprosy onomastiki. Bio je voditelj znanstvenoga projekta “Hrvatski jezik u poredbenoj perspektivi”, voditelj  projekta “Općeslavenski lingvistički atlas i atlas europskih jezika”. Napisao je 13 knjiga: Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti,  A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Kultura i književnost Hetita, Uvod u poredbenu lingvistiku, Kamen kraljeva. Srednjovjekovne irske sage, Gender in Indo-European, Jezična raznolikost svijeta, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Dictionary of Proto-Celtic, Slavic Nominal Word-Formation, Lingvistička povijest Europe, An Areal Typology of Agreement Systems. Glavni je urednik i prvi autor Etimološkoga rječnika hrvatskoga jezika  te suurednik četiriju međunarodnih znanstvenih zbornika i glavni urednik Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika. Objavio je i više od 150 znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu te prijevode s latinskoga, grčkoga, hetitskoga, staroirskoga, novoirskoga, litavskoga, velškoga, ruskoga, kabardinskog i engleskog jezika.

Autorica: Žana Begić

Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia/Opis film