ArtCaffe

Ante Žužul, dugogodišnji vodeći čovjek Školske knjige, jedan od najvećih izdavača u našoj zemlji, sudionik Hrvatskog proljeća, nakon čega je postao politički nepoželjna osoba u bivšoj državi, od najmanjih je nogu zaljubljenik u knjigu, a ta ga strast drži i danas. Žužul je u ArtCaffeu govorio o životu, o bogatstvu siromašnog djetinjstva, političkoj borbi, ljubavi prema pisanoj riječi, o tome kako je došao do prvih zabranjenih knjiga u imotskoj željezari i što je bilo sporno u njima, zašto je kupio Školsku knjigu i koja mu je misija u tom zasad najvećem hrvatskom izdavaču.

Pogledajte emisiju i ne zaboravite kliknuti Subscribe kako biste mogli pratiti i buduće objave emisija.

Koliko je imotska gimnazija utjecala na razvoj hrvatskih intelektualaca i zašto su oni svojim promišljanjima bili ispred svog vremena, promišljajući budućnost naše zemlje i vjerujući u njezinu slobodu i samostalnost? Kako i zašto je knjiga duboko u svima nama i može li svačiji život biti inspiracija za knjigu…, samo su neke od mnogih tema koje smo u emisiji otvorili u razgovoru s gospodinom Žužulom.

On je čovjek velikog životnog i radnog iskustva te također sudionik značajnih političkih događanja tijekom Hrvatskog proljeća. Ta iskustva su i godinama nakon izravno utjecala na njegov život, pa čak i dan danas nosi pečat tog vremena. Otkrio nam je kako se razvijao kroz život,  od bogatstva siromašnog djetinjstva do današnje materijalne blagodati, koja je pak na neki način opterećena svojevrsnim siromaštvom, osobito duhovnim. Poslušajte što kaže o tome može li se i danas biti budniji od vremena u kojem se živi, koliko su na njega utjecale priče koje je slušao u djetinjstvu, je li krijepost duše jača od snage mišića te što to ima vlast s knjigom i boji li se ona knjige. Bezbroj je pitanja kad čovjek misli, a gotovo nijedno kad ne želi misliti, a kritičko razmišljanje razlog je promjena, a samim tim i napretka društva i države.

O Anti Žužulu

Ante Žužul, hrvatski nakladnik, rođen je u selu Grubine kraj Imotskog 1947. godine.  Od malena je veliki zaljubljenik u knjige pa je slijedom toga diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1973. U doba Hrvatskoga proljeća jedan je od pokretača pokreta sveučilištaraca. Nakon studija silom prilika postao je privatni poduzetnik, osnivač i direktor tvrtke Produkt. Bio je nakladnik tjednika Panorama tijekom devedesetih godina (1995./96.). Nakon toga je otkupio većinski paket dionica i od 1997. postao većinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige, a od 2003. i  predsjednik Uprave poduzeća. Školska knjiga najveći je naš izdavač s više od 450 milijuna tiskanih knjiga.

Jednom prilikom Žužul je izjavio: “Ali, nema tu u izdavaštvu velikog novca, nije to baš biznis u kojem se bogati. No, ne bi bilo nacionalno vrijednih projekata da nije toga. Netko kupuje brodove i kuće, a ja sam sve to želio pokloniti hrvatskoj kulturi. Jer mnoge ozbiljne knjige su nekomercijalne, ali su toliko nacionalno i kulturno vrijedne da bi bez njih Hrvatska teško očuvala svoj identitet”. Govoreći o svom radu u Školskoj knjizi, Žužul je dodao: “Ovdje se čuvala ne samo baština, već i jezik i domovina, tu se mrijestila misao, rađala nova nacionalna paradigma. To je tvrtka u kojoj radi 350 ljudi, a kada se uračunaju i zaposleni u Grafičkom zavodu Hrvatske, koji slavi 150. godišnjicu, ukupno ih je gotovo 550”.

Žužul voli naglasiti da živimo u vremenu u kojem pobjeđuje relativitet, potiskuju se nacionalne i tradicionalne vrijednosti. Po njemu Hrvati nekritički primaju i usvajaju poruke globalizacije i dopuštaju da te ideje bez ikakve zadrške ulaze u naš prirodni prostor, što, nažalost, može rezultirati pogubnim gubljenjem identiteta i samosvijesti.

Cijeli život Ante Žužul okružen je knjigama. I kada je bio prisiljen baviti se graditeljstvom, nije prestao maštati o knjigama, o kojima i dan danas govori s nevjerojatnim oduševljenjem. Žužul o tome govori: “Knjigama ostvarujemo komunikaciju sa svijetom, deprovincijaliziramo ljudski duh, a istodobno palimo svijeću u dušama ljudi te svjedočimo i čuvamo svoj identitet”. Također voli istaknuti impresivne i zaista sjajne projekte koji su nastali u prošlosti u Školskoj knjizi. Ističe i podatak da je objavila, između ostalog, 77 rječnika na 23 svjetska jezika i time otvorila ljudima prozor u svijet i na taj način je svijet lakše mogao ugledati Hrvatsku, a Hrvatska svijet. Također, utemeljili su i mnoge biblioteke, primjerice ediciju “Hrvatska i Europa”, “Vrhove svjetske književnosti” te druge biblioteke posvećene znanosti, kulturi i umjetnosti.