ArtCaffe

U crkvici na Paraćevoj glavici održan je koncert za jednog od naših najvećih umjetnika, a na taj način se već puno desetljeće obilježava rođendan stvaralačkog genija, pod kupolom obiteljske grobnice dovršene 1930.  “Meštrović je jako volio klasičnu glazbu, a na svojim turnejama  često je vodio glazbenike sa sobom”, izjavio je  Hrid Matić, tenor i operni prvak, a ujedno i suorganizator koncerta “Ivanu Meštroviću u čast”.

Pogledajte snimke crkve Presvetog Otkupitelja, mauzoleja obitelji Meštrović u Otavicama pokraj Drniša.

Umjetnici koji su nastupili na koncertu rekli su : “Ovo mjesto je prekrasno i drago mi je da se tu svake godine održava nešto vezano za Meštrovića”, ističe Jelena Brnadić, sopranistica, “jer, obljetnica rođenja Ivana Meštrovića, ujedno je i jedinstven kulturni događaj za stanovnike ovoga kraja. ” A posjetitelji su također reagirali vrlo emotivno: “Fantastično, ja sam još uvijek naježena, ne može biti bolje, ne može biti bolje”, kazala je Ružica Matić.

U Otavicama u kojima je odrastao, i gdje je u prvim rezbarijama u drvu i prepoznat njegov golemi talent, Meštrovićevo ime izgovara se s posebnim žarom i posebno su ponosi na svog negdašnjeg susjeda, svjetski poznatog umjetnika. Meštrović je uz svoja kiparska djela bio je i vrstan pisac, a poznati su njegovi politički zapisi, eseji, pripovijetke. Nažalost, još postoje tekstovi koji uopće nisu obrađeni, uređeni, postoje oni koji nisu prevedeni s njemačkog ili s engleskog i nema sabranih djela. Alida Brener, književnica i književna prevoditeljica, izrazila je žaljenje što niti u povodu obljetnice rođenja nisu napravljena sabrana djela jer je to veliki nedostatak u hrvatskoj kulturi.

Ivan Meštrović je svojim umjetničkim radom obilježio nacionalnu kulturu, a sudjelovanjem u političkim događanjima tijekom 20. stoljeća definitivno je i vrlo važna politička osoba. Njegova izimno velika ostavština utjecala je na formiranje kulturne, ali i nacionalne svijesti, osobito u kraju iz kojeg potječe.

O Ivanu Meštroviću

Ivan Meštrović (1883. – 1962.), jedan je od najistaknutijih hrvatskih umjetnika prve polovice 20. stoljeća, a djelovao je kao kipar, slikar, arhitekt i pisac. Meštrović potječe iz Otavica nedaleko Drniša, gdje je proveo djetinjstvo. Nadarenost mladog Meštrovića prepoznata je već u njegovom zavičaju. Uz potporu načelnika tadašnje drniške općine Nikole Adžije odlazi na školovanje u klesarsku radionicu u Splitu. Obrazovanje nastavlja u Beču, gdje nakon pripreme upisuje i završava Akademiju likovnih umjetnosti, a potom i studij arhitekture. Živio je, boravio i stvarao u brojnim svjetskim centrima, između ostalih i Parizu, Cannesu, Zagrebu, Beogradu, Rimu, Genevi i Lausanni.

Od 1922. godine djeluje i kao sveučilišni profesor, a godinu kasnije postaje rektor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Imao je niz samostalnih izložbi i sudjelovao u brojnim skupnim izložbama u domovini i svijetu, izlažući u velikim svjetskim muzejima. Između ostalog, samostalno je izlagao i na XI. Biennaleu u Veneciji, u Victoria and Albert Museumu u Londonu, u Parizu, Pragu, New Yorku, Buffalu, Detroitu, Rochesteru, Chicagu, St. Luisu, Bostonu i Clevlandu. Godine 1947. na poziv Američke akademije znanosti i umjetnosti izlaže u Metropolitan Museumu u New Yorku, kao prvi živući umjetnik kojemu je taj muzej organizirao izložbu, a 1947.  odlazi živjeti u SAD, gdje je imenovan profesorom na Umjetničkoj školi pri Syracuse Universityju, New York. Od 1955. živi i održava predavanja na postdiplomskom studiju sveučilišta Notre Dame, South Bend, Indiana, a ondje i umire 16. siječnja 1962. Pokopan je 24. siječnja u obiteljskoj grobnici u crkvi Presvetog Otkupitelja u Ružiću kod Otavica.

Meštrovićeva djela danas su izložena diljem Hrvatske i svijeta, a značajan dio svojih radova umjetnik je posvetio i darovao zavičaju. Pokraj Otavica projektirao je i dao sagraditi crkvu Presvetog Otkupitelja, grobnicu obitelji Meštrović, a u Otavicama se mogu vidjeti i druge njegove građevine (obiteljska kuća, škola, antimalarična stanica). Značajan dio umjetnikove ostavštine može se razgledati i u Drnišu. U Gradskom muzeju Drniš su izložene Meštrovićeve skulpture i slike, na oltaru župne crkve Gospe od Ružarija postavljena je skulptura Gospe Petropoljke, a na javnim gradskim površinama postavljene su i skulptura Majka s djetetom, reljefi Sv. Roko i Orači te fontana Vrelo života.

O koncertu u povodu 140. obljetnice pročitajte više na HRT-u i pogledajte prilog:

https://magazin.hrt.hr/kultura/obiljezena-140-obljetnica-rodenja-kipara-ivana-mestrovica-10931934?fbclid=IwAR3mqba257OxrWGSOc7SjAkaL9WoNFJs1tnYyf5WDDkrG5Z2t8FSd_MnS5Y

Autorica: Žana Begić

Fotografije: Privatna arhiva