Ero s onoga svijeta u Vrlici, jedinstveni doživljaj na izvornoj lokaciji
Ero s onoga svijeta, jedna od naših najpopularnijh i najizvođenijih domaćih opera, i ove će godine izvesti operni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta Split pokraj Vrličke Česme. To je kraj iz kojega su skladatelj Jakov Gotovac i libretist Milan Begović, rođeni Vrličanin, crpili inspiraciju za brojne motive ove opere.
Nastavlja se tako tradicija Splitskog ljeta koja živi još od 2003. Izvedbom će ravnati maestro Hari Zlodre, a predstava se igra u režiji Krešimira Dolenčića koji ju je premijerno postavio na scenu HNK Split 2001. godine, što Eru… čini najdugovječnijom aktualnom predstavom splitske Opere.
Uz Zbor i Orkes
tar HNK Split nastupit će tenor Miljenko Đuran u naslovnoj ulozi Ere, seljaka Miće koji tobože dolazi s onoga svijeta, krijući identitet u namjeri da ispita ćud i odanost djevojke koju voli. Ulogu njegove ljubljene Đule tumači sopranistica Antonija Teskera, a kao Đulin otac gazda Marko u Vrlici debitira bas Mate Akrap a njegovu ženu i Đulinu majku Domu utjelovljuje mezzosopranistica Terezija Kusanović. Bariton Marko Lasić bit će mlinar Sima, a sopranistica Tea Požgaj nastupit će kao Čobanče. Završno kolo izvest će plesači KUD Jedinstvo
Scenografiju predstave potpisuje Dinka Jeričević, kostimografkinja je Danica Dedijer, koreograf Luciano Perić, zborovođa Veton Marevci, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.
Ovaj kulturno umjetnički događaj izuzeno je vaćžan za promciju grada Vrlike ali i za očuvanje naše baštine. Izvođenje Ere u Vrlici izuzetan je primjer, možda i u Europi, ambijentalne opere. Umjetnička razina ovih izvedbi iz godine u godinu je na vrhunskoj razini pa je u publici moguće vidjeti sve više istinskih poznavatelja opere koji ovaj događaj unaprijed planiraju kako sastavni dio godišnjih odmora. Vrlika je prekrasan kraj koji se još bori sa posljedicama velikosrpske agresije, razaranja i kao posledica toga depopulacije ali isto tako i kraj sa velikim prirodnim, kulturnim i turističkim potencijalima. Aktualne lokalne vlasti i Turistička zajednica daju si maksimalan trud da iskoriste sve adute u okvirima mogućnosti koje su im dostupne i u tome im želimo svu sreću jer će veći dolazak turista poboljšati i gospodarsko stanje i podići kvalitetu življenja.
Milan Begović u libretu dotakao se za život najvažnijih tema kao što su ljubav i neobičan put do nje, gdje je budući zaručnik i muž prerušen u siromaha. Ljubav je to koja se odvija pred svima, pred cijelim mjestom u vrličkom kraju, koji je slikovito predstavljen scenama koje opisuju život naroda, njihovim običajima i posebno nošnjama, jer se na završnom slavlju Đula opisuje odjevena u nošnju ukrašenu đerdanom i maramom te zaručnici traže očev i Božji blagoslov za svoj zajednički život.
Cijeli libreto prepun je humora i šala i zrači veseljem. Međutim, to je sadržajan humor i smiješno u funkciji života, koje u podlozi nosi dublju poruku da se kroz teškoće i probleme može doći do ljubavi i sreće. Đula kao djevojka bez majke, koja izražava i osjećaje duboke tuge, dobila je podršku svojih mještana i naroda svojeg kraja da živi sretno i bez muka ako može. Dakle, književnik na dirljiv način razmišlja o životu mlade djevojke i o svemu čemu bi se mogla radovati u životu, čemu bi se mogla smijati i zbog čega bi mogla biti sretna usprkos svim teškoćama te je izlaz iz njezinih teškoća u ostvarenju prave ljubavi.
Otari s lica suze djevojko,
nije plač za tvoje godine.
Smiješi se, pjevaj, igraj djevojko,
i ne boj se hude rodbine.
Na pendžer će ti već kucnuti dan
i gledat će te sunčanim očima,
reć’ će: u bašti cvate jorgovan,
ustani hitro – sad sreća počima!
Autor: Nikola Mihaljević
Fotografije: HNK Split
