Glazba hrvatskih povijesnih zemalja naša je blagodat, ali i velika obveza o kojoj se moramo brinuti!
Hana Breko Kustura, muzikologinja, autorica znanstveno-muzikoloških djela, dobitnica nagrade Grada Sinja za doprinos kulturi, znanstvena suradnica HAZU-a i profesorica. U ArtCaffeu govori o svom djetinjstvu u Sinju, o utjecaju glazbene škole na njezin razvoj, o vlaškom genu te potrebi za dokazivanjem i napretkom, o fascinaciji glazbenom tradicijom i potrebi da to znanstveno obradi i prezentira u jednoj cjelini – knjizi, koja će ostati budućim naraštajima. ArtCaffe uvijek donosi više!
Pogledajte Hanu Breko Kustura i kliknite Subscribe na Youtube kanal:
Hana Breko Kustura svojom “vlaškom” upornošću, ali i probitačnošću stalno pomiče granice napretka naporno radeći na temama koje zahtijevaju multidisciplinarni pristup i istraživanje diljem Europe. U ArtCaffeu nam je govorila o glazbenoj tradiciji, o tome postoji li kulturna, odnosno glazbena periferija i centar, o izvornom klapskom pjevanju te se posebno osvrnula na svoju nedavno objavljenu knjigu koja se bavi glazbenom poviješću naših povijesnih zemalja.
Monografija o najstarijim izvorima hrvatske glazbe sustavni je prikaz pergamenih rukopisa koji svjedoče glazbenu kulturu povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku u razdoblju od 11. do kraja 16. stoljeća. Riječ je o liturgijskim i glazbenim kodeksima pisanim na latinskom jeziku, karolinškim pismom, goticom ili beneventanskim pismom i notiranim različitim tipovima srednjovjekovih glazbenih notacija. Ovi rukopisni glazbeni izvori svjedoče temelje hrvatske glazbene pismenosti i onodobnu pripadnost hrvatskih povijesnih zemalja crkvenom obredu zapadne, Rimske crkve. Hana Breko Kustura u komparativnom kontekstu srodnih europskih glazbenih liturgijskih rukopisa donosi nam pregled povijesti gregorijanskog korala. Upravo iz originala samih rukopisnih izvora autorica rekonstruira povijest glazbe svake pojedine hrvatske regije, ali i zvukolike njezinih crkvenih središta, od sjevera, biskupije Zagreb, preko franačke Istre do južnih obalnih središta.
Ove knjige pohranjene su u crkvenim arhivima Hrvatske, no dvadesetak kodeksa se danas čuva i u Bodleian library u Oxfordu, Mađarskoj nacionalnoj biblioteci, Bayerische Staatsbibliothek u Münchenu, Apostolskoj biblioteci u Vatikanu, Jean P. Getty Muzeju. Sve navedene izvore autorica je osobno proučila, tako da je ova knjiga pisana vrlo studiozno. Riječ je o najranijim primjercima hrvatske pismenosti, liturgije i glazbe i sve je potkrijepljeno faksimilima i prikazima rukopisa najeminentnijih latinskih i hrvatskih napjeva te transkripcijama u suvremeno notno pismo.
Upravo su te transkripcije dragocjene za suvremene izvedbe do sada nepoznatih srednjovjekovnih hrvatskih napjeva. Knjiga je primjerena i širem krugu čitatelja, s obzirom na to da autorica vješto balansira između znanstvenog i prikaza razumljivog širem čitateljstvu.
Autorica: Žana Begić
Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia/Opis film
