ArtCaffe

Gradski muzej Drniš otvorio je 16. kolovoza 2023. na blagdan sv. Roka i Dan grada novi stalni postav koji sažima bogatu prirodnu i kulturnu povijest Drniša i drniškog kraja. Stalni postav obuhvaća pet tematskih cjelina raspoređenih u tri dvorane i unutarnje dvorište. Dvorane uokviruju dvorište u obliku nepravilnoga slova U, funkcioniraju kao zasebne prostorije međusobno odijeljene s nekoliko stuba jer je druga dvorana na višoj razini u odnosu na prvu i treću. Takva prostorna organizacija utjecala je i na planiranje tematskih cjelina stalnoga postava. Mala stubišta iskorištena su kao cezure, kao međuprostori na kojima se posjetitelji pripremaju za sljedeću prostorno-tematsku cjelinu. Obuhvaćeni su predmeti iz svih deset muzejskih zbirki (Zbirka Ivana Meštrovića; Geološko-paleontološka zbirka; Arheološka zbirka; Kulturno-povijesna zbirka; Zbirka novca, vrijednosnica, znački i medalja; Zbirka oružja, vojne opreme, odlikovanja i plaketa; Zbirka razglednica; Zbirka starih knjiga – do 1860. g.; Zbirka suvremene umjetnosti; Zbirka starih zemljovida, grafika, starih fotografija). Izloženo je gotovo 900 eksponata na površini od oko 450 metara kvadratnih.

Na samom ulazu u muzej je prijemni prostor u kojem posjetitelj na velikom ekranu dobiva osnovnu informaciju o sadržaju dvorana stalnoga postava, a dostupan je i promotivni turistički film o Drnišu i okolici. Budući da je dvorište iskorišteno za izlaganje kamenih spomenika (lapidarij) na otvorenome, digitalni katalog tih predmeta nalazi se na ekranu na ulazu.

Prva dvorana posvećena je najznačajnijem umjetniku koji je potekao iz drniškoga kraja – Ivanu Meštroviću (1883.–1962.). Premda u početnim godina nije bilo planirano da će se projekt oduljiti na desetogodišnje razdoblje, gotovo se sudbinski završetak radova poklopio s obilježavanjem 140. obljetnice umjetnikova rođenja. U dvorani je izloženo gotovo trideset skulptura i sedam slika, a postav je obogaćen i citatima iz Meštrovićevih književnih djela, pisama te fotografijama umjetnika i uvećanim prikazima triju medaljona iz Zbirke. Multimedijalni sadržaji u dvorani raspodijeljeni su na dva ekrana. Na većem ekranu je interpretirano Vrelo života (Beč, 1906.) putem vremenske lente s najznačajnijim datumima iz života fontane praćene opsežnom dokumentacijom i fotogalerijom. Na drugome ekranu su dostupni umjetnikovi biografski podaci, katalog izloženih djela, lista djela ukradenih tijekom Domovinskog rata te nekoliko digitaliziranih novinskih članaka vezanih uz spomenike izrađene za Drniš, za njegov posljednji posjet 1959. godine i donaciju djela koja su postala temelj za osnivanje Gradskog muzeja Drniš.

Sljedeća dvorana naziva Od Gradine do grada posvećena je prezentaciji kulturne-povijesti širega drniškoga područja od najranijih prapovijesnih tragova života pa do suvremenih dana. U središtu prostorije su dvije izduljene vitrine S-oblika koje svojim oblikom i načinom izlaganja predmeta oblikuju vremensku lentu koja je upotpunjena aplikacijama postavljenima na ekranima u središtu svake od njih. Prva S-vitrina započinje s paleontološkim predmetima, potom slijede prapovijesni predmeti iz kamenog doba među kojima je izložen i jedan od najvrjednijih kamenodobnih nalaza s ovih prostora – Pokrovnička Venera; potom se nižu odsječci sa željeznodobnim predmetima, antičkim i ranosrednjovjekovnim. Izloženi predmeti upotpunjeni su tekstualnim panelima i ilustracijama. U drugoj S-vitrini prvi dio je posvećen razdoblju do prvoga spomena Drniš 1494. g, preko Osmanskoga pa do Austrijskog Carstva, a u drugome dijelu su izloženi predmeti vezani uz 19. i 20. stoljeće. Uz bočne zidove postavljeno je dodatnih devet vitrina u kojima su izložene skupine predmeta iz različitih povijesnih razdoblja, broj izloženih predmeta ovisio je o njihovoj zastupljenosti u muzejskim zbirkama. Vitrine se nižu kronološki počevši s geološkim uzorcima. Potom slijede vitrine u kojima je izložena najveća količina materijala – vitrina s prapovijesnim oruđem, oružjem i fragmentima posuda, te vitrine s antičkim novcem i antičkim sitnim ukrasnim predmetima. Rani i razvijeni srednji vijek zastupljeni su s nekoliko arhitektonskih kamenih ulomaka. Razdoblje 18. i 19. stoljeća predstavljeno je kroz nabožne medaljice, nakit i vojna odlikovanja, a budući da je prije nekoliko godina iz muzejske knjižnice izdvojena Zbirka starih knjiga, jedna vitrina je posvećena izlaganju odabranih primjeraka koji datiraju od 17. do sredine 19. stoljeća. Opisi svih izloženih predmeta dostupni su u obliku digitalnih kataloga na ekranima, a osim toga u kutku te centralne dvorane nalazi se interaktivni stol s tri igre za djecu putem kojih mogu na zabavan način doznati nešto više o povijesti Drniša i ponekim izloženim predmetima. Popratni tekstovi na panelima pisani su samo na hrvatskome jeziku, ali zato su svi multimedijalni sadržaji dostupni dvojezično na hrvatskome i engleskome kako bi postav bio dovoljno pristupačan stranim posjetiteljima.

Uz centralnu dvoranu nalazi se manji prostorni isječak posvećen Domovinskom ratu u kojemu su izložene oznake, odličja i plakete 142. drniške brigade HV-a, potom još odora hrvatskog vojnika i nekoliko primjeraka oružja, a digitalno su predočeni dokumenti, fotografije, članci te spomen-ploča s popisom svih stradalih branitelja.

Treća dvorana naziva Industrija i svakodnevica udomila je različite predmete vezane uz industrijsku revoluciju koja je u ovome kraju započela u siverskim rudnicima te predmete vezane uz svakodnevicu koja se na krilima industrijalizacije bitno promijenila u odnosu na dotadašnji tradicionalni način života. U zasebnim vitrinama izložene su muška i ženska narodna nošnja, posuđe i alatke vezane uz seosko i građansko domaćinstvo. Dio vitrina posvećen je izlaganju papirnate građe koja uključuje izbor razglednica s prikazom Drniških ulica, znamenitosti i bliže okolice, izbor papirnatog novca koji je bio u opticaju tijekom različitih državnih ustrojstava te manji izbor mapa i karata. Jedan je kutak posvećen drniškoj glazbenoj tradiciji koja je predočena putem instrumenata, uređaja za reprodukciju glazbe te nekoliko audio snimki.

Put iz treće dvorane vodi u dvorište u kojem je smješten lapidarij. Kameni ulomci izloženi su na metalnim panelima postavljenima uz lijevi i desni zid, obuhvaćaju razdoblje od antike do 19. stoljeća. Na lijevoj strani prevladavaju predmeti vezani uz nadgrobne spomenike i posvetne natpise, a na desnoj arhitektonski fragmenti. Uz predmete su postavljene pločice s legendama da posjetitelji imaju barem primarnu informaciju o pojedinome predmetu, budući da je katalog smješten na ekranu u prijemnome prostoru.

Projekt se odvijao tijekom proteklih deset godina uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH, te uz sufinanciranje osnivača Grada Drniša. Uloženo je gotovo 1 200 000 eura, od čega je Ministarstvo snosilo 80 % udjela kompletnog troška. Autori muzejske koncepcije i likovnog rješenja postava su Davor Gaurina, Antonia Tomić i Joško Zaninović.

Autorica – prenesno: Antonia Tomić – Gradski muzej Drniš

Fotografije: arhiva – Gradski muzej Drniš