Hrvoje Hegedušić, glazbenik, producent, kompozitor i legendarni šansonjer. Govorio nam je u ArtCaffeu o svom Zagrebu, velikim pjesnicima čiju poeziju je uglazbljivao, o važnosti dobrog teksta u glazbi, o producentskom radu u vrijeme Novog vala te suradnji s mnogim poznatim glazbenicima iz tog vremena. Osvrnuo se i na studij elektrotehnike, svoju ljubav prema moru i brodovima te na svoju morsku oazu. ArtCaffe uvijek donosi više!

Zapratite nas četvrtkom u 18.30 na Z1 televiziji, od petka na ostalim partnerskim televizijama i na našem Youtube kanalu.

Hrvoje Hegedušić u ArtCaffeu govorio je o svojem životu i karijeri, o tome kako se počeo baviti glazbom, o obitelji, o produkciji nekih od najvećih hitova na našim prostorima. Pričao je, također, i o svojoj barci, inspiraciji, poznatim članovima obitelji, susretima s Krležom,  suradnji s mnogim velikanima suvremene hrvatske glazbe i o još mnogo drugih zanimljivosti.

O Hrvoju Hegedušiću

Hrvoje Hegedušić znameniti je hrvatski skladatelj, pjevač, tonski majstor, rođeni Zagrepčanin. Završio je srednjoškolsko obrazovanje u Zagrebu, gdje je i studirao na Elektrotehničkom fakultetu. Od 1959. do 1984. radio je kao tonski majstor u dramskom i glazbenom programu Radio stanice Zagreb; od 1984. u statusu je samostalnog umjetnika pri Zajednici umjetnika Hrvatske; od 1995. u mirovini. Godine 1957. osnovao je Vokalni kvintet Hrvoja Hegedušića s kojim je 1959. snimio prvu ploču za Jugoton (Mama, El Bayon), a 1964. počinje samostalno djelovati kao interpret šansona i priključuje se grupi STUDIO 64, koja se posvećuje njegovanju pjesničke riječi u skladbama. Time su udareni temelji tzv. Zagrebačke škole šansone. Hrvoje Hegedušić, uz Arsena Dedića i Zvonka Špišića, postaje jedan od najizrazitijih predstavnika autorske pjesme. Poseban doprinos hrvatskoj kulturi daje uglazbljivanjem stihova poznatih hrvatskih pjesnika Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Željka Sabola, Dragutina Tadijanovića, Vjekoslava Majera, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Drage Britvića i dr. Godine 1965. počinje suradnju s pjesnikinjom Majom Perfiljevom i piše mnoštvo hitova za druge pjevače. Vrlo uspješan dječji projekt Ježeva kućica ostvario je 1974., a koja se stalno obnavlja u izdanju Croatia Recordsa, dok je 2001. uspješno  uprizorena u riječkom Gradskom kazalištu lutaka, gdje je doživjela brojne izvedbe.
Tijekom agresije na Hrvatsku među prvima se uključuje u akciju Croatian music aid dobrotvornim koncertima i umjetničkim radom. Njegova balada Vukovar (1991.) ubraja se u najuspjelije radove nastale za vrijeme Domovinskog rata pa je i uvrštena u knjige Hrvatsko ratno pismo (1992.) u izdanju Zavoda za znanstvenu književnost te Hrvatska lađa (1996.) u izdanju Alfe.
Sudjelovao je u producentskom timu projekta Moja domovina 1991. godine. Bio je voditelj poslova u Digitalnom studiju Lisinski. (1992. – 2005.) Bio je direktor festivala zabavne glazbe Zagrebfest 2000. te od 2005. do 2012. Bio je član Glazbenog savjeta Hrvatske radiotelevizije 2002./03. Bio je član Predsjedništva Hrvatskog društva skladatelja (2000. -2008.) i predsjednik (2008. – 2012.). Kao muzički producent, aranžer i tonski majstor ostvario je više od 200 izdanja na nosačima zvuka za razne izdavače.
Dobitnik je brojnih nagrada, među ostalim Porina za najbolju snimku klasične glazbe (1998.), za najbolji album duhovne glazbe Božić u obitelji i najbolju snimku albuma klasične glazbe (2002.) te za najbolju snimku albuma klasične glazbe (uz M. Dörra i B. Pandurića, 2003.).

Samo neke od Hegedušićevih najpoznatijih šansona su: Kao prije (Z. Golob); Balada iz predgrađa (D. Cesarić); Utjeha kose (A.G. Matoš); Ponekad mislim (D. Britvić); Nedjelje u predgrađima (D. Britvić); Khevenhiller (M. Krleža); Voćka poslije kiše (D. Cesarić); Slap (D. Cesarić); Tiho, o tiho govori mi jesen (D. Cesarić)… Od mnoštva zabavnih melodija istaknimo: Sanjam (M. Perfiljeva); Tvoja mati je legla da spava (M. Perfiljeva); Bokeljska noć (M. Perfiljeva); Elegija (M. Perfiljeva); Suze, suze (M. Perfiljeva); Sedam dana, Čekaj me na mostu; Plovi mala barka (H. Hegedušić); Ti me možda voliš; Gazi, dragi srce moje (M. Perfiljeva); Kuca srce moje (H. Hegedušić); Nek se toči staro vino (H. Hegedušić); Polako teku godine (H. Hegedušić); Da sam ja netko (M. Perfiljeva); Moje ludo srce (M. Perfiljeva)…

Autorska izdanja na nosačima zvuka (ploče i kasete): Balada iz predgrađa, 1973.; Voljenoj, 1973.; Pjevam pjesnike, 1980.; Stoji grad, 1992.; Kad se noćas vratim…, 1994.; Hrvoje Hegedušić 45 godina, 2 CD, 2004.; Hrvoje Hegedušić — Gold Collection, 2008.

Autorica: Žana Begić

Fotografije:Ivan Mihaljević Unimedia/Opis film