Jedinstvena žena koja je karijeru posvetila razvijanju kulturnih i svih drugih veza s Hrvatima diljem svijeta
Tuga Tarle, novinarka, spisateljica, diplomatkinja, znanstvenica i promicateljica hrvatske kulture diljem svijeta. U ArtCaffeu nam je govorila o svom umjetničkom radu, odrastanju u obitelji „klasnih neprijatelja“, plesnim počecima, glazbi i umjetnosti u obitelji, o svojim privatnim i diplomatskim putovanjima i životu po svijetu, o važnosti kulture i mnogim drugim stvarima. ArtCaffe uvijek donosi više!
Emisiju možete pogledati na našem Youtube kanalu i obavezno kliknite subscribe:
Tuga Tarle ispričala nam je zanimljivosti o svom odrastanju u rodnom Zagrebu, o učenju plesa, o glazbi koju je slušala kao mala, o tome kako i kad je počela pisati, o interesima za raznim društvenim poljima. Ispričala nam je i zašto se s obitelji preselila u Australiju te zašto se odlučila vratiti, što ju je drugi put odvelo izvan domovine i kako je upoznala sve te sjajne životne priče naših ljudi od Novog Zelanda preko Australije do dalekog Čilea. Zašto izrađuje nakit i kako to da se u kasnijoj životnoj dobi odlučila na doktorski studij…
O Tugi Tarle
Tuga Tarle rođena je Zagrepčanka, a između ostalog poznata je i po tome što je tek u kasnijoj dobi postala dr. sc., u znanstveno-nastavnom zvanju predavačica, a doktorirala je na Sveučilištu u Zadru. Tema i naziv disertacije bio joj je Mit o povratku u imaginariju hrvatske dijaspore u Australiji, a kao vanjska suradnica, voditeljica seminarske nastave napravila je i Uvod u sociologiju hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijama Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirala u programu Humanističke znanosti, polje Interdisciplinarne humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru 2022. godine. Osim redovitog školovanja, završila je studij klasičnog baleta i diplomirala na Srednjoj baletnoj školi u Zagrebu. U mladosti se tijekom studiranja aktivno bavila plesom kao članica ansambla za suvremeni ples KASP i plesnom pedagogijom te kritikom i esejistikom u tiskanim medijima: Tlo, Oko, Prolog, Vjesnik, Večernji list, na I. programu Radija i na TV-u. Vodila je i kulturne tribine u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu. Godine 1989. odlazi s obitelji u Melbourne, gdje sljedeće dvije godine objavljuje u hrvatskom iseljeničkom tisku i na radijskoj postaji 3ZZZ kao vanjska suradnica te u medijima u domovini Vjesnik, Danas i Matica.
Pred sam početak Domovinskog rata, u veljači 1991., vraća se u Hrvatsku, zapošljava kao savjetnica za kulturnu promidžbu pri Hrvatskoj matici iseljenika te postaje članica uredništva časopisa Matica te je pokrenula političku tribinu “Kamo ideš Hrvatska”.
Godine 1991. osniva prvu humanitarnu organizaciju za pomoć djeci žrtvama rata pod nazivom Zaklada DORA, koju kao ravnateljica vodi pet ratnih godina, do ljeta 1996. U vrijeme agresije na Hrvatsku organizira veliku humanitarnu mrežu kumova i dobrotvora od nekoliko tisuća osoba, udruga iz civilnog sektora te lokalnih i stranih organizacija, od kojih jedan dio djeluje u domovini, a drugi u 33 zemlje svijeta. DORA je putem programa kumstava i “Dorinog mosta dobrote”, namijenjenog pomaganju siromašnih studenata te drugim oblicima pomoći, uz emocionalnu i moralnu pomoć koju je pružala svojim štićenicima i njihovim obiteljima (5400 obitelji), prikupila donacije u iznosu od oko 12 milijuna dolara.
Godine 1996. odlazi u diplomatsku službu Ministarstva vanjskih poslova RH na dužnost savjetnice za kulturu, iseljeništvo i medije u Canberri. Za vrijeme mandata u veleposlanstvu u Canberri okuplja grupu intelektualaca oko projekta Hrvatska/Australija i Novi Zeland, povijesne i kulturne veze te objavljuje zbornik radova o iseljeničkim temama i promovira ideju Hrvatskog muzeja iseljeništva.
Radila je u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Santiagu de Chile, gdje organizira veliku izložbu Hrvatska tradicijska kultura, brojna gostovanja i priredbe te je izabrana za tajnicu Konzularnog zbora diplomata akreditiranih u Čileu.
Objavila je četiri autorske knjige, uredila Zbornik Hrvatska /Australija i Novi Zeland, prevela i priredila za tisak knjigu Ime, život i avanture nepoznatog osvajača priča o Vinku Paletini iz Korčule, Isaca Pereza Fernandesa. Suradnica je u više izdanja Hrvatskog iseljeničkog zbornika, časopisa Matica te brojnih drugih medija. Održala je više stotina predavanja te sudjelovala na međunarodnim kongresima i skupovima u zemlji i inozemstvu.
Po povratku u Hrvatsku osnovala je 2013. godine udrugu OS, društvo za promidžbu hrvatskog kulturnog identiteta. Bila je članica Organizacijskog odbora I. i II. i suradnica II. hrvatskog iseljeničkog kongresa. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog diplomatskog kluba te redovito vodi javne tribine i predavanja.
Autorica: Žana Begić
Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia/Opis film
