ArtCaffe

Tajanstvena Hrvatska – serijal o manje poznatoj kulturnoj baštini Hrvatske

Utvrda Nečven, smještena iznad lijeve obale rijeke Krke u prominskom selu Nečvenu, predstavlja značajan spomenik srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Dalmaciji. Sagrađena krajem 13. ili početkom 14. stoljeća, služila je kao kontrolna točka nad putem koji je prelazio preko Krke, povezujući jugoistočnu Dalmaciju s Bukovićem i Ravnim kotarima. Ondje su trgovci plaćali mostarinu za prijelaz rijeke, čime su Šubići i Nelipići, čije su obitelji dijelile posjede, ostvarivali značajan prihod.

U povijesnim izvorima, Nečven se prvi put spominje u ispravi datiranoj 21. rujna 1376., kojom je “knez Ivan, sin Nelipca Cetinskog” odredio uvjete plaćanja desetina koje su pripadale njemu i njegovim potomcima. Ova desetina se s kmetovskih posjeda s Promine, uključujući sela povezana s utvrdama Nečven i Kamičak, plaćala kninskom biskupu. U idućim povijesnim zapisima, Nečven se pojavljuje kao obiteljski posjed Nelipića. Godine 1388., Nelipac, sin Konstantina, nazvan “uzvišeni knez Nelipac od Nečvena”, te 1421. godine, njegova supruga Jelena, kao “udovica pokojnog Nelipca, sina Konstantina od Nečvena”, evidentirani su u povijesnim dokumentima. U 16. stoljeću, oko 1522. godine, Nečven je pao pod tursku vlast. Izvorno je bio sjedište nahije, a potom i kadiluka. Tijekom Kandijskog rata 1647. godine, mletački uskoci su uništili most na Krki ispod Nečvena. Godine 1648., Nečven je zapaljen na naredbu Leonarda Foscola nakon povlačenja turske vojske, koja se predala mletačkim uskocima, Šibenčanima i Trogiranima. Nakon mira iz 1670., Nečven se ponovno našao pod turskom vlašću do konačnog izgona Turaka i oslobađanja Knina 1688. Godine 1670., Skradinjani su preuzeli kontrolu nad utvrdom, braneći pogranična područja. Utvrda ima nepravilan četverokutni oblik, a obrambeni zidovi na jugozapadnoj strani prate prirodni teren, dosežući visinu od osam do deset metara na nekim dijelovima. Ulaz na sjevernoj strani nadzire poligonalna kula.

Unutar utvrde nalazi se prostrano dvorište s stubištem koje vodi prema povišenoj središnjoj zaravni. Na vrhu utvrde ističe se višekatna kružna kula, sačuvana u visini jednog kata. Zidovi utvrde izgrađeni su od klesanog kamena s vapnenom žbukom. Od 2011. provode se sustavna arheološka istraživanja i dokumentacija utvrde, uz istodobno konzerviranje otkrivene arhitekture. Tijekom istraživanja otkriveno je mnogo zanimljivih nalaza, uključujući graviranu keramiku s glazurom i talijansku majoliku. Posebno značajno otkriće je izuzetno dobro očuvani “zadak topa” (mačkula).

Trošenj

Srednjovjekovna utvrda, smještena na impozantnoj klisuri desne obale rijeke Krke, uzdiže se kao odgovor na utvrdu Nečven, koja stoji na suprotnoj strani rijeke. U 14. stoljeću, utvrdu Trošenj podigli su članovi moćne obitelji Šubić kako bi osigurali nadzor nad ključnim mostom koji je premošćivao rijeku Krku. Ne samo da su obje utvrde, Trošenj i Nečven, podignute gotovo na istoj nadmorskoj visini – prva na 243, a druga na 242 metra – već su i svojom prisutnošću naglašavale strateški značaj ovog područja. Dokumenti iz 1437. godine spominju utvrdu i susjedno selo Čučevo pod imenom “villa Chuchevno”. No, nakon protjerivanja Turaka, Trošenj je napušten, kao i većina utvrda duž rijeke Krke, te je s vremenom postao predmetom propadanja. Most koji je premošćivao rijeku Krku kod Nečvena i Trošenja zabilježen je sredinom 17. stoljeća, da bi potom bio razrušen. Sam izgled utvrde Trošenj odražava njen nepravilan oblik, oblikovan konfiguracijom terena na kojem se uzdiže. Njezina arhitektura uključuje obrambene zidine, kružnu kulu te prostorije namijenjene stambenom i drugim funkcijama. Promjer kružne kule iznosi otprilike pet metara, dok je prosječna debljina zidova oko jednog metra. Nedaleko kružne kule otkrivaju se ostaci utvrđene zgrade. Uz to, uočljivi su tragovi četverokutne kule s manjim prozorima i prostranim polukružnim otvorima. Danas, put prema utvrdi Trošenj vodi nas kroz selo Čučevo, gdje se ukazuje pješačka staza koja vodi iz smjera Kistanja. Uzorci arhitekture i povijesti utvrde Trošenj, zajedno s njenim susjedom Nečvenom, svjedoče o složenim obrambenim mrežama koje su nekoć čuvale ovu važnu prominsku regiju.

Općina Promina

Smještena je u Šibensko-kninskoj županiji, sjeverozapadno od grada Šibenika i prostire se na području od oko 69 četvornih kilometara. Promina je općina s bogatom poviješću i kulturnom baštinom te je poznata po svojoj prirodnoj ljepoti. Glavno naselje u općini je Promina, koje broji nekoliko stotina stanovnika. Stanovništvo se tradicionalno bavilo poljoprivredom, stočarstvom i vinogradarstvom.

Očuvani ruralni krajolik i netaknuta priroda privlače sve više posjetitelja. Središnji simbol Promine je istoimena planina koja dominira krajolikom. Planina Promina, visoka 1147 metara, pruža prekrasan pogled na okolne gradove, more i otoke.

To je iznimno popularno odredište za planinarenje i rekreativne aktivnosti. Na vrhu se nalazi crkva Sv. Mihovila, koja datira iz 14. stoljeća te predstavlja kulturni i povijesni spomenik. Kroz općinu Promina teče nekoliko manjih rijeka i potoka. Također, područje je obogaćeno flornom i faunom, s brojnim biljnim i životinjskim vrstama karakterističnim za mediteranski krajolik. Općina Promina organizira različite kulturne i tradicionalne događaje tijekom godine, kao što su „Prominske Igre“. Tako se promiče očuvanje lokalne kulture i tradicije te se privlače posjetitelji iz različitih dijelova regije.

 

Autor: Ivan Mihaljević

Foto: Ivan Mihaljević, arhiva UNIMEDIA/OPISFILM

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za
elektroničke medije.