ArtCaffe

Tajanstvena Hrvatska – serijal o manje poznatoj kulturnoj baštini Hrvatske

Na brdu iznad hrvatskoga gradića Senja uzburkavaju se valovi povijesti dok monumentalna tvrđava Nehaj ponosno stoji. Utemeljena 1558. godine, ova impozantna utvrda nije samo arhitektonsko čudo, već i svjedok burnih vremena, vojnih taktika i obrane od neprijatelja koja je definirala ovo područje. Trvđava Nehaj sagrađena je kao prva linija obrane protiv osmanskih napada koji su u to vrijeme prijetili europskom tlu. Njezino ime, Nehaj, odražava duh hrabrosti i odlučnosti, pozivajući branitelje da se ne boje neprijatelja.

Obrana od Osmanlija

Tvrđava Nehaj u Senju bila je svjedok burnih vremena borbe protiv osmanske opasnosti. Njezina uloga prve linije obrane protiv Osmanlija igrala je ključnu ulogu u očuvanju europskog tla i formiranju identiteta grada. Godine 1577., Nehaj je postao ključna točka obrane, s obzirom na to da su Osmanlije  pokušavali prodrijeti dalje prema zapadu. Najpoznatiji trenutak povezan s tvrđavom Nehaj je opsada koja je počela 7. srpnja 1592. godine. Turska vojska, predvođena Ferhat-pašom Sokolovićem, opkolila je tvrđavu i započela dugotrajni napad. Zahvaljujući hrabroj i upornoj obrani,  branitelji su uspjeli odoljeti osmanskom napadu sve do 7. prosinca iste godine, kada su Osmanlije odustale od opsade. Ova iznimno važna obrana postala je simbol otpora i volje naroda da se suprotstave nadmoćnom neprijatelju.

Gradnja tvrđave

U 16. stoljeću, Osmanlije su prodirale duboko u Europu, prijeteći da preplave cijeli kontinent. Senj, smješten na jadranskoj obali, nalazio se na samom pragu osmanskog teritorija, čineći ga tako izloženim napadima i pljačkama. U toj kritičnoj situaciji, potreba za snažnom obranom postala je ključna. Graditelji su prionuli poslu gradnje tvrđave koja bi pružila otpor neprijateljskom napredovanju.

Gradnja tvrđave započela je 1558., a završena je 1560. godine.  Sagrađena je na mjestu ranoromaničke crkvice svetoga Jurja, čiji su ostatci konzervirani i vidljivi u temeljima. Tvrđavu Nehaj je gradio kapetan i vojni inženjer Ivan Lenković, uz podršku i nalog austrijskog nadvojvode Karla II. Habsburškog. Ukupna površina tvrđave iznosi oko 6000 četvornih metara. Tvrđava se uzdiže na stjenovitom brdu visokom 45 metara iznad razine mora. Njena glavna kula doseže visinu od 18 metara, a debeli zidovi širinu do 3,3 metra. Opremljena je s osam topovskih otvora koji su omogućavali odličan pregled i obranu protiv neprijateljskih napada. Osim toga, tvrđava je imala vlastitu vodovodnu mrežu s cisternama za prikupljanje i skladištenje vode.

Uskoci

Uskoci su bili granični borci, specifična vojna skupina koja je igrala ključnu ulogu u obrani granica Habsburške Monarhije u razdoblju od 16. do 18. stoljeća. Njihova hrabrost, snalažljivost i upornost postali su legendarne osobine koje su ih izdvajale u to vrijeme. Uskoci su predstavljali veoma važan faktor u očuvanju teritorijalnog integriteta Habsburške Monarhije, a među njihovim mnogobrojnim fortifikacijama i utvrdama, posebno se izdvaja Nehaj. Tvrđava je postala uporište gdje su se uskoci okupljali, obnavljali snagu i planirali svoje buduće akcije. Bili su poznati po svojim brzim i tajnim napadima na osmanske trupe i karavane. Njihova sposobnost da se brzo kreću terenom i iznenada napadaju, činila ih je iznimno efikasnim u borbi protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Uskoci su tijekom tog burnog razdoblja često predstavljali ozbiljan problem i još jednom iznimno snažnom “igraču” na Jadranu – Mletačkoj Republici. Uskoci su napadali mletačke brodove i karavane, ali i gradove i naselja pod mletačkom kontrolom, što je izazivalo goleme ekonomske i sigurnosne poteškoće za Mlečane. Posebno su uskoci bili aktivni tijekom sukoba između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, kad su koristili ratni vihor i kaos za pljačkanje. Tvrđava im je omogućavala sigurno mjesto za povlačenje nakon napada i zaštitu od neprijateljskih kontraudara. Njihova vještina ratovanja, zajedno sa sposobnošću da se brzo prilagode različitim terenima i nepredvidljivim situacijama, pridonijela je njihovu izvanrednom uspjehu.

Senjska ploča

Senjska ploča, također poznata kao Senjski natpis, je povijesni dokument od velikog značaja, pisana glagoljicom, koji datira iz 9. stoljeća. Ova kamena ploča pronađena je u tvrđavi Nehaj prilikom obnove. Predstavlja jedan od najstarijih pisanih tragova hrvatskog jezika i povijesti. Nažalost, ploča nije sačuvana u potpunosti, već je očuvan samo gornji dio natpisa, koji sadrži otprilike 100 riječi. Natpis na ploči pisan je staroslavenskim jezikom s elementima starohrvatskog, a njegov sadržaj govori o darivanju crkve sv. Jurja u Senju. Natpis izriče želju darovatelja da bude povezan s Bogom i svetim Jurjem, te da bude “prisutan” kao vječni vlasnik crkve. Ovo je važan dokaz o ranom kršćanstvu i crkvenim institucijama u tom razdoblju. Senjska ploča osim svoje vjerske važnosti ima i jezični značaj. Na njoj su vidljivi različiti dijalekatski elementi koji su svjedočanstvo o raznolikosti jezičnih oblika u to doba. Osim jezičnog i vjerskog značaja, Senjska ploča je dragocjen izvor informacija o povijesti Hrvatske u ranom srednjem vijeku. Ona svjedoči o postojanju organiziranih crkvenih institucija, kao i o povezanosti crkvene i svjetovne vlasti u to doba. Nažalost, zbog djelomičnog očuvanja i nerazjašnjenih dijelova natpisa, Senjska ploča ostavlja mnoga pitanja otvorenima.

Grad Senj

Grad je bio naseljen još u antičko doba te je igrao važnu ulogu kao trgovinski i pomorski centar. Tijekom srednjeg vijeka, Senj je bio dio Hrvatsko-Ugarske Monarhije te je imao važnu ulogu u obrani od osmanskih osvajanja. Ovaj povijesni značaj odražava se u brojnim sačuvanim građevinama i fortifikacijama diljem grada, uključujući, naravno, i Nehaj.

Senj se ponosi prekrasnim pogledima na Jadransko more i otoke u daljini. U blizini grada nalazi se Nacionalni park Sjeverni Velebit, koji je dom raznovrsnim biljnim i životinjskim vrstama te impresivnim planinskim pejzažima. Zalasci sunca duž obale često su spektakularni i pružaju posjetiteljima nezaboravne trenutke. U moderno doba, tvrđava Nehaj prošla je kroz restauraciju i postala muzejski kompleks. Unutar tvrđave nalazi se muzejska zbirka koja obuhvaća više od 10.000 artefakata koji dokumentiraju bogatu povijest ovog područja. Tvrđava je također popularna turistička atrakcija koja privlači više od 60.000 posjetitelja godišnje.

Muzejske izložbe prezentiraju posjetiteljima dublji uvid u uskočku kulturu, povijest i vojni značaj tvrđave, a pogled s tvrđave pruža očaravajući panoramski pejzaž. Tvrđava Nehaj postala je ne samo turistička atrakcija, već i kulturno središte grada Senja. Unutar njenih zidina održavaju se razni kulturni događaji, koncerti, izložbe i festivali, a  njezin iznimni povijesni značaj prepoznat je i u nominaciji za Unescovu listu svjetske baštine.

Autor: Ivan Mihaljević

Foto: Ivan Mihaljević

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za
elektroničke medije.