Noć hrvatskog filma proputovala Europom, „Disident“ otvorio dokumentarni program
Manifestacija Noć hrvatskog filma i novih medija ove je godine putovao izvan granica Hrvatske. Nakon što je program „otvoren“ u Italiji u predivnom prostoru „Triennale di Milano“ u suorganizaciji Hrvatske zajednice u Milanu i pod pokroviteljstvom Generalnog konzulata RH u Milanu, Noć je otputovala u Pečuh, a svaki grad je u sklopu manifestacije ima poseban program.
Program u Pečuhu u okviru osme Noći hrvatskog filma i novih medija održana je 9. studenoga u Hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i kolegiju “Miroslav Krleža” u suorganizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske Pečuh i Umjetničke organizacije Noć hrvatskog filma i novih medija iz Zagreba. Brojna publika je sve filmske projekcije gledala besplatno, s engleskim titlovima.
Filmska noć je počela nagrađivanim dugometražnim igranim hit filmom „Murina“ autorice Antonete Alamat Kusijanović koji je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Cannesu. Program je nastavljen izborom recentnih hrvatskih kratkih igranih filmova, „Mali Libero“ Mladena Stanića, Cimerica Jadrana Parunova, nagrađivani studentski film o podukama iz matematike, ali i kultnog filma Lakat (kao takav) Ante Babaje iz 1959. Iz programa treba izdvojiti svježe restaurirani animirani film „Ring“ Nikole Kostelca koji je snimljen u cinemascopeu, a tu je i kultni „Profesor Balthazar“ Zlatka Grgića iz „50 godina zagrebačke škole animiranog filma“ u epizodi Alfred noćni čuvar. Iz najnovije produkcije bila je tu „Transfuzija“ Igora Bojana Vilagoša o civilizaciji ljudi-kocaka koja započinje konflikt sa civilizacijom piramida teritorijalnom ekspanzijom te provociranjem zračnog sukoba.
Dokumentarni program otvorio je film „Disident“ autora Ivana Mihaljevića, o beskućniku Hrvoju Gospočiću, nekad mladom i u to doba, prema mišljenju mnogih, perspektivnom novinaru, fotoreporteru, autoru reportaža i emisija u zagrebačkim medijima (Radio 101, OTV, HTV i Vjesnik). On danas u demokraciji i slobodi živi sasvim drukčiji život. Nakon toga slijedio je kultni film „Nek se čuje i naš glas“ redatelja Krste Papića, urnebesno smiješan dokumentarni film koji opisuje ilegalne radiopostaje u Zagorju i Podravini. Krsto Papić seljake koji vode radio-stanice prikazuje kao nositelje trijumfa narodskog duha i privatnog poduzetništva nasuprot uštogljenom državnom službeniku koji priča o političkoj, društvenoj, moralnoj i materijalnoj štetnosti tih stanica. Program je završen antologijskim dokumentarnim ostvarenjem Vojidraga Berčića, filmom „Devalvacija jednog osmijeha“, o romskom radniku u Željezari Zenici, Arifu Heraliću, čiji se lik nalazio na novčanici od deset i tisuću dinara.
Nakon Pečuha, Noć je otputovala u Temišvar 11. studenoga u Muzej Banatskog sela, a nakon toga u Budimpeštu 15. studenoga te Mostar.
Umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić je uz pomoć stručnih suradnika (Tomislav Gregl – selektor za animirani film, Boško Picula – selektor za igrani film) sastavila specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.
Osim vremeplova u filmsku prošlost, Noć hrvatskog filma u stopu prati i aktualne domaće uratke, koji se još nisu ohladili od festivalskih premijera te su pozitivno odjeknuli među kritikom i strukom, a daje i prostor mladim, perspektivnim filmašima čije vrijeme tek dolazi.
Autor: Žana Begić
Foto: Disident/Ivan Mihaljević
