Duboka povezanost Drnišana i sv. Roka, zaštitnika od kuge
Tajanstvena Hrvatska – serijal o manje poznatoj kulturnoj baštini Hrvatske
U srcu Dalmacije, smješten između planine Promina i rijeke Čikole, leži grad Drniš. Ovaj grad, bogate povijesti koja seže duboko u prošlost, obilježava svoj Dan Grada zajedno s blagdanom Sv. Roka, zaštitnikom grada, stvarajući nezaboravnu proslavu koja spaja lokalnu zajednicu i njihovu kulturu. Kroz stoljeća, Drniš je izgradio svoju identitet, a ova proslava postala je simbolom njihove tradicije, jedinstva i zajedništva.
Blagdan sv. Roka: Zaštitnik oboljelih i gradova
Blagdan sv. Roka, zaštitnika oboljelih od gube, kuge, kolere te općenito zaraznih bolesti, predstavlja važan trenutak štovanja i zahvalnosti prema ovom svecu čiju povijest i čudotvorne postupke prepoznajemo kroz generacije.
Sveti Roko rođen je 1295. godine u Montepellieru, u južnoj Francuskoj, u uglednoj obitelji. Njegovi roditelji nisu mogli imati djece sve dok se nisu zavjetovali te su nakon toga dobili sina. Majka je imala poseban utjecaj na Rokov život. Nakon što je ostao siroče prije nego što je navršio 20 godina, prodao je obiteljska dobra te se uputio na hodočašće u Rim.
Njegovo putovanje obilježeno je nevjerojatnim djelima ljubavi i služenja. Tijekom svog putovanja Roko je pomagao oboljelima od kuge i izvodio čudesna ozdravljenja. Njegova poniznost i žrtva privukli su pažnju plemića Gottarda Pallasrellija, koji mu je pružio pomoć u trenucima potrebe. Svojim čudesnim postupcima i životnim putem, Roko je postao svjetionik vjere i nade za mnoge. Štovanje sv. Roka brzo se proširilo, a njegova zaštitnička uloga postala je posebno značajna tijekom teških epidemija poput kuge. U gradovima poput Venecije i Rima osnovane su bratovštine i crkve u njegovu čast kako bi se zaštitili bolesni i nemoćni. Svojom predanošću i ljubavlju, sv. Roko postao je simbol nade i zaštite od smrtonosnih bolesti.
U Hrvatskoj, sv. Roko je zaštitnik mnogih mjesta, uključujući i grad Drniš. Kroz povijest, kada je kuga harala gradom i okolnim područjima, stanovnici Drniša su posebno okrenuli sv. Roku za pomoć. Godine 1731., nakon velike kuge, Drnišani su podigli kapelu koja je s vremenom prerasla u crkvu posvećenu sv. Roku. Blagdan sv. Roka, koji se slavi 16. kolovoza, postao je ne samo vjerska svečanost već i Dan grada Drniša. Današnji blagdan Sv. Roka u Drnišu obilježava se misnim slavljem i svečanom procesijom te pučkom feštom. Sjećanje na sv. Roka podsjeća nas na snagu vjere, solidarnosti i ljubavi prema bližnjima, posebno u teškim vremenima. Blagdan Sv. Roka istinski je trenutak zajedništva i zahvalnosti prema ovom svecu zaštitniku koji nas podsjeća na važnost brige za one koji su u potrebi.
Drniš
Misterij imena grada Drniša pruža nam uvid u njegovu dugu povijest, a prvi pisani spomen o ovom gradu potječe iz 15. stoljeća. U spisu šibenskog notara Georgija q. Lorenza zabilježeno je značajno događanje koje se odigralo 8. ožujka 1494. godine. U tom dokumentu spominje se da je Rada, kći pok. Radivoja Rose, udovica kamenara Jurja Crljenčića, prodala vrt iznad Vrulje Petru, sinu pok. Tome Vulodolovića, iz drniškog podgrađa (sub urbum Dernis). Ovaj spis je dragocjen jer predstavlja prvi pisani trag o Drnišu te nam daje uvid u ime grada. Ovaj izvor otklanja ranije tumačenje etimologije imena “Dernis” kao “vrata u polje” na perzijskom jeziku. Umjesto toga, ovaj spis ukazuje na to da se ime “Drniš” veže uz točan kontekst prodaje zemlje, čime se pruža konkretniji uvid u povijest grada. Ovaj zabilježeni događaj iz 15. stoljeća predstavlja temelj iz kojeg možemo dalje razumjeti razvoj Drniša i njegovu važnost u povijesti tog vremena.
Drniški kraj nosi duboko ukorijenjenu povijest koja seže unatrag tisućama godina. Arheološki ostaci iz paleolitika svjedoče o drevnoj naseljenosti ovih područja. Tijekom antičkog doba, Drniš je bio razdjelnica između ilirskih plemena Liburna i Delmata, ukazujući na njegovu važnost u to vrijeme. U srednjem vijeku, Drniš je postao jezgra prve hrvatske države, što svjedoči o njegovom ključnom položaju. Prvi pisani tragovi o Drnišu datiraju iz 1494. godine, što označava početak zabilježene povijesti grada. 15. stoljeće donosi izazove u obliku turskih prodora i sukoba s Mlečanima. Tijekom razdoblja osmanske vlasti, Drniš je procvjetao kao velik grad s vodoopskrbnim sustavom, džamijama i mostovima. Mletačka dominacija oblikovala je pak današnje središte grada, spuštajući ga s Gradine i potičući izgradnju objekata i trgova. Pod austrijskom vlašću krajem 18. stoljeća, Drniš je doživio intenzivan razvoj: rudnici mrkog ugljena, željeznička povezanost, školstvo, kultura i sportske aktivnosti postali su sastavni dio grada.
Nakon turbulentnog razdoblja socijalističke Jugoslavije, Drniš je ponovno prošao kroz teškoće tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.). Ipak, zajednica se uspješno oporavila, obnovila grad i žitelji su se vratili svojim domovima. Danas Drniš svojim stanovnicima i posjetiteljima nudi pogled unatrag u bogatu prošlost putem Gradskog muzeja Drniš.
Osim kulturne baštine, Drniš se može pohvaliti i svojim blizinom nacionalnog parka Krka, čime privlači prirodoljupce i avanturiste. Slapovi Krke, kristalno čista jezera i šetnice pružaju nevjerojatne prilike za istraživanje prirode i opuštanje. U konačnici, Drniš je mjesto gdje se prošlost, sadašnjost i budućnost isprepliću. Njegova povijest osnova je za raznolikost i bogatstvo koje grad danas nudi, a njegova otvorenost za posjetitelje omogućava svima da urone u očaravajući spoj kulture, prirode i gostoprimstva.
Autor: Ivan Mihaljević
Foto: Ivan Mihaljević
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za
elektroničke medije.