
Zvonimir Frka-Petešić: Kao djeca smo čitali najmanje jednu stranicu dnevno na hrvatskom jeziku
Zvonimir Frka-Petešić, diplomat, bibliofil, pisac, crtač i kartograf. U ArtCaffeu nam je otkrio nepoznate detalje o odrastanju u rodnom Parizu, učenju „teškog“ hrvatskog jezika, ljubavi prema knjigama i čitanju, o važnosti umjetnosti u diplomaciji, ljetovanjima i ljubavi prema Salima na Dugom Otoku, o borbi za identitet te istinu u Domovinskom ratu i još puno drugih zanimljivosti… ArtCaffe uvijek donosi više!
Pogledajte cijelu emisiju na našem kanalu i ne zaboravite kliknuti subscribe:
U razgovoru Zvonimira Frke-Petešića s Mišom Mihočevićem, u opuštenoj atmosferi ArtCaffea, izvan dnevno stresnih situacija vrlo odgovornog posla u Vladi RH, čuli smo mnoge zanimljivosti iz privatnog života koje su istodobno povezane i sa suvremenom nacionalnom poviješću i događanjima koji su prethodili stvaranju neovisne Hrvatske.
Što je utjecalo na formiranje jednog znatiželjnog dječaka koji je odrastao u svjetskoj metropoli i koji je uvijek ispočetka morao objašnjavati kako se izgovara njegovo prezime i otkud potječe. Koliko su i na koji način na njega utjecali poznati hrvatski emigranti, redom sve veliki intelektualci? Kako je otkrio svoje afinitete prema crtanju, ali, isto tako, zašto je ipak dao prioritet matematici kao svevremenskoj i egzaktnoj znanosti koja je ujedno i univerzalni jezik razumljiv raznim civilizacijama?
Pogledajte galeriju nekih od ranih crtačkih radova Frke-Petešića:
Unatoč dječačkim zanosima i idealima, život ponekad ima drukčije planove za sve nas pa je tako u vremenima velikih promjena, kad je trebalo objasniti teška ratna događanja i odnose na terenu, Zvonimir Frka-Petešić neke stvari doslovno morao nacrtati da bi bile razumljive francuskoj javnosti, osobito medijima s kojima je intenzivno surađivao u tom razdoblju. Nasreću, uspješno je spojio svoj crtački talent i ljubav prema vizualnoj umjetnosti s korisnim i počeo je vlastoručno crtati karte, istodobno razvijajući interes za geopolitičke odnose, što će ga dijelom pripremiti i za diplomatsku karijeru.
Pogledajte karte iz vremena Domovinskog rata:
Kartografija, znanost o izradi i proučavanju karata, ima dugu i bogatu povijest koja seže tisućljećima unatrag. Likovnost u kartografiji igra ključnu ulogu, a kartografi su uvijek bili društvena i znanstvena, ali i umjetnička elita jer je karta vizualna reprezentacija prostora, informacija i geografskih elemenata. Kartografijom su se kroz povijest bavile vrlo značajne povijesne osobe od Egipta, Mezopotamije, Grčke, Rima do srednjeg vijeka i one su prenosile informacije o tada poznatom svijetu. Danas, razvojem tehnologije odnos prema kartografiji donekle se promijenio, ali danas je iznimno važna estetska i vizualna razina prikaza.
Zvonimir Frka-Petešić veliki je bibliofil i ljubitelj dobre knjige, koji čita na nekoliko jezika i marljivo skuplja knjige, a tu je naviku stekao u djetinjstvu i naslijedio od oca koji je doslovno imao vlastitu knjižnicu, a možda je to povezano i s njegovim odrastanjem u Salima na Dugom Otoku, gdje je i danas središnje mjesto okupljanja u mjestu ni manje ni više nego knjižnica! U svom radu često je koristio umjetnost kao sredstvo za diplomatsku promociju domovine, a iz potrebe da uvijek ispočetka objašnjava što je, gdje je i po čemu zanimljiva Hrvatska, napisao je i knjigu na tu temu koja je prevedena na više jezika.
Autorica: Žana Begić
Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia/Opis film i privatna arhiva Zvonimira Frke-Petešića