ArtCaffe

Dubravko Jelačić Bužimski, novinar, urednik, kazališni čovjek i poznati spisatelj. U ArtCaffeu govori o svom podrijetlu i vezi s banom Josipom Jelačićem, o književnom radu, o važnosti medija za hrvatsku kulturu, o Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, ali i o tome kako provodi vrijeme s unucima… ArtCaffe uvijek donosi više!

Pratite nas četvrtkom u 18.30 na Z1 televiziji, od petka na ostalim partnerskim televizijama i na našem Youtube kanalu.

Dubravko Jelačić Bužimski u ArtCaffeu nam je govorio o svom djetinjstvu u Senju, o svojim umjetničkim počecima, o tome zašto neka djela piše jako dugo i što mu to donosi. Također, prisjetio se kako je bilo nositi ovo poznato i plemenito prezime u vrijeme bivše države te što mu je značio i još znači Međunarodni dječji  festival (MDF) u Šibeniku i druženje s velikanima poput Ive Brešana, Jakše Fjamenga, Mladena Kušeca, Mate Gulina i ostalih legendi Festivala.

O Dubravku Jelačiću Bužimskom

Dubravko Jelačić Bužimski hrvatski je književnik rođen u Zagrebu, a dio djetinjstva proveo je u Senju. Bužimski potječe iz loze Bana Josipa Jelačića. Svoju je književnu karijeru započeo već u srednjoj školi, a postao je autorom rado čitanih romana za djecu i za odrasle. Jedan je od osnivača glumačke skupine Histrion, nastale u Zagrebu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Osnovnu školu pohađao je u Senju, a kasnije u Zagrebu, gdje je i maturirao u gimnaziji. Nakon toga upisao je Pravni fakultet u Zagrebu, gdje je i diplomirao.

Svoje prezime, koje pripada poznatoj plemićkoj obitelji, Bužimski nosi s odgovornošću i ponosom, ali se zbog njega nikad nije ponašao ni bahato ni umišljeno. Pisanjem se počeo baviti zbog jednog poljskog pisca, a kao svoje književne uzore ističe Ivana Kušana, ruskog Antona Pavloviča Čehova i francuskog Alberta Camusa. Inspirira se kroz razgovore s djecom ili u prirodi. Kad je prvi put donio svoju knjigu u redakciju, činilo se kao da pršti od samopouzdanja, ali to je bio samo način da prekrije nesigurnost. Ipak, njegov prvi roman je, kao i svi ostali, bio dobro prihvaćen. U školi nije baš volio lektiru, a ni ocjene iz hrvatskog nisu  uvijek bile ni odlične ni vrlo dobre. Nikome, međutim, ne dopušta da vidi sadržaj knjiga prije nego su one dovršene, a najveća podrška u poslu mu je supruga.

Dubravka Jelačića Bužimskog zasigurno je najviše proslavila trilogija o dječaku Martinu u koju spadaju romani: “Sportski život letećeg Martina”, “Balkanska mafija” i “Martin protiv CIA-e i KGB-a”. Ove su knjige već godinama na popisu lektira, a istodobno su ga svrstale i u omiljene pisce za djecu. Ova trilogija prati dječaka Martina koji je naizgled običan školarac, ali zapravo ima i super moći poput letenja. Martin vodi sve samo ne život običnog dječaka pa se tako u jednom nastavku bori i s opakim američkim i ruskim obavještajnim službama. Prije ovih uspješnica, pisao je i za odrasle, pa je tako već 1972. objavljena zbirka priča “Okus mesa”, a 1975. godine “Surove kazališne priče”.

Veliki je uspjeh doživjela i zbirka priča “Nezaboravne priče iz kavane Corso”, koja svoju poetiku gradi na drugoj stvarnosti. Sve su priče u ovoj zbirci posvećene Vladimiru Vukoviću, koji je u naslovnoj kavani godinama okupljao zanimljive aktere hrvatskog javnog života. Autor je i mnogih drama, od kojih su sve uprizorene na scenama hrvatskog kazališta, ali i u inozemstvu. Godine 1973. izlazi “Izložba ptica”, 1974. “Preludij za dobre ljude s trga”, a 1978. “Surove kazališne priče” i kultni “Gospodar sjena”, u kojima su igrali prvaci teatra Pero Kvrgić i Ivica Vidović. Sve su njegove drame naišle na veliko odobravanje publike i kritike. Okušao se i u pisanju scenarija, pa je tako napisao scenarij za film “Čovjek koji je volio sprovode” i dvije televizijske serije “Troje u dvorcu” i “Razgovor sa sjenama”. U dnevnom listu Vjesnik radio je u propagandom uredu, a 1995. nakratko je bio i pomoćnik ministra kulture, a od 2000.  do 2004. godine, bio je urednik Dramskog programa HTV-a i glavni dramaturg.

Nagrađen je prestižnom godišnjom nagradom “Ksaver Šandor Gjalski”, a djela su mu prevođena na engleski, njemački, poljski, rumunjski, bugarski i slovenski jezik. Trilogija za djecu već se više od dva desetljeća nalazi na popisu za lektiru i jedna je od najomiljenijih dječjih knjiga na ovim prostorima.

Autorica: Žana Begić

Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia/Opis film