Roman Šilje: Obnovljeni Hrvatski glazbeni zavod bit će moderna institucija primjerena 21. stoljeću
Roman Šilje, Dubrovčanin, urbanist i arhitekt. U ArtCaffeu nam je predstavio nastanak i razvoj ideje za obnovu Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ) te istaknuo važnost očuvanja ovakve baštine i njezinoj preobrazbi iz arhitekture 19. u moderne i funkcionalne zgrade 21. stoljeća. Govorio je i o svom odrastanju u Dubrovniku, utjecaju arhitekture Grada na oblikovanje njegovih estetskih i arhitektonskih kriterija, o školovanju u Španjolskoj i drugim zanimljivostima…. ArtCaffe uvijek donosi više!
Pratite nas četvrtkom u 18.30 na Z1 televiziji, od petka na ostalim partnerskim televizijama i na našem Youtube kanalu.
Roman Šilje arhitekt je koji je, odrastajući u rodnom Dubrovniku, od malih nogu bio okružen arhitekturom koja ostavlja bez daha, što ga je nadahnulo da se i profesionalno posveti tom poslu. U svom obrazovnom procesu imao je prigodu učiti i raditi i u Španjolskoj, a to mu je dodatno otvorilo stručne obzore te dalo mogućnost da vidi i druge prakse. Tijekom svoje karijere radio je na velikom broju zanimljivih i zahtjevnih projekata, ali obnova HGZ-a kao jedinstvene institucije po svojoj povijesti i onome što znači za glazbeni i kulturni život Zagreba i Hrvatske, posebno je zahtjevno i sveobuhvatno.
O Romanu Šilji

Roman Šilje rođen je u Dubrovniku, a svoj arhitektonski put započeo je diplomiravši na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine. Nakon toga, 2005. godine upisuje poslijediplomski studij na Institutu za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) u Barceloni, gdje je proširio svoje znanje i stekao međunarodno iskustvo. Aktivno je sudjelovao na brojnim arhitektonskim natječajima te je zaslužio nekoliko priznanja, uključujući i prvu nagradu na jednom od njih. 
Posebno se istaknuo osvajanjem druge nagrade na prestižnom 41. Zagrebačkom salonu, što mu je donijelo dodatnu afirmaciju u lokalnoj arhitektonskoj zajednici. Od 2006., Roman Šilje aktivno sudjeluje kao član uredništva časopisa Čovjek i prostor te kao honorarni asistent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Njegov rad karakterizira kombinacija stručnosti i kreativnosti te kontinuirano pridonosi razvoju arhitekture kroz svoj angažman na projektima i obrazovanju mladih arhitekata.

Radio je kao asistent na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Od 2007. godine vodi vlastitu arhitektonsku praksu. U različitim autorskim timovima sudjeluje i nagrađivan je na više arhitektonskih i urbanističkih natječaja. 
S koautorom, dobitnik je 2. nagrade 41. Zagrebačkog salona i Medalje za arhitekturu Hrvatske komore arhitekata te je nominiran za godišnju nagradu UHA-e “Viktor Kovačić”. S koautorima dobitnik je posebnih nagrada – ARTUR (Arhitektura i turizam) te Hrvatskoga dizajnerskog društva. Sudjelovao je u radu Udruženja hrvatskih arhitekata kao član i voditelj Savjeta nakladništva, član uredništva časopisa Čovjek i prostor, a od 2021. predsjednik je Udruženja hrvatskih arhitekata.
Autorica: Žana Begić
Fotografije: Ivan Mihaljević Unimedia/Opis film

