Od dubrovačkih zidina i Kneževa dvora, preko Starog mosta u Mostaru i Jupiterova hrama u Splitu, pa sve do Zagrebačke katedrale i Meštrovićeva paviljona – malo je ljudi u hrvatskom graditeljstvu koji su tijekom svoje karijere ostavili tako dubok trag u obnovi i očuvanju kulturno-povijesne baštine kao Berislav Borovina.

Pogledajte ArtCaffe četvrtkom u 18.30 i subotom u 23 sata na Z1 televiziji, te od četvrtka navečer i na drugim partnerskim tv postajama i na našem Youtube kanalu:

Počasni doktor znanosti, građevinski inženjer, poduzetnik te osnivač i dugogodišnji čelnik tvrtke Spegra gostovao je u emisiji ArtCaffe, gdje je gledateljima približio svoj profesionalni put, filozofiju rada i izazove s kojima se susreće jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za sanaciju i obnovu najzahtjevnijih građevinskih i spomeničkih objekata.

Njegova priča započinje još 1979. godine, kada je kao mladi inženjer sudjelovao u sanaciji Dubrovnika nakon razornog potresa u Crnoj Gori. Upravo je to iskustvo, prisjetio se u razgovoru, snažno utjecalo na njegov profesionalni razvoj i usmjerilo ga prema području koje će obilježiti cijeli njegov radni vijek. Nakon rada na Građevinskom fakultetu i Građevinskom institutu, 1989. godine odlučio je krenuti vlastitim putem i specijalizirati se za područje kojim se tada gotovo nitko u Hrvatskoj nije sustavno bavio – sanaciju, rekonstrukciju i očuvanje složenih građevinskih konstrukcija te kulturne baštine.

Iz te je ideje nastala Spegra, danas jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki specijaliziranih za obnovu mostova, tunela, vijadukata, hidroelektrana, termoelektrana i spomenika kulture. Ono što je započelo kao mala obiteljska tvrtka s vlastito konstruiranom opremom za injektiranje tijekom desetljeća je izraslo u respektabilan sustav s dvjestotinjak zaposlenika i projektima koji su prepoznati i izvan granica Hrvatske.

Govoreći o razvoju tvrtke, Borovina je istaknuo kako je uspjeh rezultat kontinuiranog ulaganja u znanje, tehnologiju i ljude. Danas više od četvrtine zaposlenika čine visokoobrazovani stručnjaci, a timovi djeluju diljem Hrvatske i na međunarodnim projektima.Popis objekata na kojima je radio gotovo je impresivan presjek najvažnijih graditeljskih i kulturnih spomenika regije. U referencama Spegre nalaze se sanacije Paškog, Krčkog, Masleničkog i Dubrovačkog mosta, brojnih vijadukata i prometnica, desetaka crkava, palača i dvoraca, hvarskog Arsenala, Kneževa dvora u Dubrovniku te Starog mosta u Mostaru. Posebno mjesto zauzimaju i recentni projekti na Zagrebačkoj katedrali te obnova kupole Meštrovićeva paviljona, građevina koje predstavljaju važne simbole hrvatskog kulturnog identiteta.

U razgovoru za ArtCaffe Borovina je naglasio kako obnova kulturne baštine nije samo građevinski posao, nego i svojevrsna odgovornost prema povijesti i budućim generacijama.„Svaka građevina nosi svoju priču. Kada radite na objektima starima nekoliko stotina godina, morate razumjeti ne samo konstrukciju nego i vrijeme u kojem su nastali, materijale koji su korišteni te način razmišljanja njihovih graditelja“, istaknuo je.

Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na posljedice potresa koji su pogodili Zagreb. Prema njegovu mišljenju, mnoge su građevine kroz desetljeća izgubile dio svoje izvorne stabilnosti zbog neodržavanja, prodora vlage, neprimjerenih zahvata i uklanjanja nosivih elemenata. Upravo zato smatra da je stručnost presudna u svakom procesu obnove. „Problem se vrlo često ne zove potres nego nebriga“, naglašava Borovina.

Govoreći o obnovi nakon katastrofa, upozorava kako takvi procesi ne smiju biti prepušteni improvizaciji. Obnova kulturne baštine zahtijeva iskustvo, interdisciplinarnost i vrhunsko poznavanje konstrukcija, materijala i tehnologija. Upravo zbog toga samo mali broj tvrtki može preuzeti najzahtjevnije projekte sanacije povijesnih objekata.

Njegovo iskustvo pokazuje kako je moguće pomiriti suvremene građevinske metode s poštovanjem prema izvornim vrijednostima spomenika kulture. Današnje tehnologije omogućuju diskretno i učinkovito ojačavanje građevina bez narušavanja njihove autentičnosti, no pritom je, smatra Borovina, nužno pronaći ravnotežu između sigurnosti, očuvanja baštine i ekonomske održivosti.

U ArtCaffeu se osvrnuo i na cjeloživotno obrazovanje koje smatra temeljem svakog profesionalnog razvoja. Tijekom desetljeća rada neprestano je pratio razvoj novih tehnologija, metoda sanacije i građevinskih materijala, uvjeren da samo kontinuirano učenje omogućuje odgovore na sve složenije izazove suvremenog graditeljstva.

Razgovor s Berislavom Borovinom bio je razgovor o odgovornosti, znanju, upornosti i odnosu prema baštini koja oblikuje identitet jednog društva. Kroz njegova iskustva postaje jasno da očuvanje kulturno-povijesnih spomenika nije samo tehnički zadatak, nego i važna civilizacijska obveza.

Jer, kako pokazuje njegov životni put, graditi novo važno je za budućnost, ali sačuvati ono najbolje iz prošlosti jednako je važno za razumijevanje tko smo i odakle dolazimo. ArtCaffe uvijek donosi više!

Autorica: Žana Begić
Fotografije: Ivan Mihaljević / Unimedia / Opis film