„HALO, HALO, OVDJE RADIO ZAGREB“ u ZKM-u
Predstavu u režiji Pavlice Bajsić Brazzoduro inspirirana legendarnom Boženom Begović, a u kojoj nastupaju Sreten Mokrović, Barbara Prpić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija, Toma Medvešek i Dino Brazzoduro možete pogledati uskoro na pozornici ZKM-a.
Naslov predstave ujedno su i najpoznatije riječi u radijskom eteru na hrvatskom jeziku. Svakog 15. svibnja one se uredno ponavljaju, jer tad se obilježava dan kada je 1926. s radom počeo Radio–Zagreb. Rijetko tko će znati da snimka nije autentična, da je prve riječi izgovorio muškarac, direktor radija, a Božena Begović je nekoliko dekada kasnije samo po sjećanju snimila njegove riječi, te se radi o lažnom dokumentu. A još manje će itko znati tko je zapravo bila Božena Begović, jedna od najsvestranijih i najslobodnijih stvarateljica s početka 20.stoljeća. Božena, kći književnika Milana Begovića i dubrovačke pijanistice Paule Goršetić, djetinjstvo je provela u Splitu i Hamburgu, gimnaziju i Glumačku akademiju završila u Beču, te uskoro na austrijskim pozornicama počela igrati na njemačkom jeziku. U domovinu se vraća 1923. prvo u Dubrovnik a potom seli u Zagreb, gdje nastupa kao glumica, i spikerica tek pokrenutog radija. Vodi i najavljuje čitav program: čita vijesti, reklame, tekstove u svim emisijama, glumi u dramskim igrama, tumači i Dezdemonu u Shakespeareovom Othellu, usto stavlja gramofonske ploče i najavljuje ih navijajući ručice gramofona, a kad zatreba proizvodi i zvučne efekte, piše najave i brojne uvode u emisije. Djeluje i kao prevoditeljica, prva je prevela Krležu na njemački, dramatičarka, pjesnikinja i gorljiva antifašisitkinja. Po Drugom svjetskom ratu postaje direktorica HNK Drame, a kasnije ravnateljica Pionirskog kazališta koje je djelovalo na mjestu današnjeg ZKM-a. Suočena cijelog života s teškim materijalnim problemima i bijedom, mizoginijom u kazališnim krugovima, potplaćivanjem i potcijenjivanjem njenog autorskog i upravljačkog rada, te vrlo vjerojatnom društvenim odbacivanju s obzirom da je dugo godina živjela sa ženom – Božena je ispisala jedne od najvažnijih i najtužniji stranica povijesti emancipacije na ovim prostorima.
Autor: Žana
