Iva Körbler u ArtCaffeu otkriva što je zajedničko u kreativnom radu na postavljanju izložbi i jazz glazbi

Novo7. travnja 2023.11. travnja 2023.No Comment

Iva Körbler u ArtCaffeu otkriva što je zajedničko u kreativnom radu na postavljanju izložbi i jazz glazbi

Iva Körbler, povjesničarka je umjetnosti, kustosica i likovna kritičarka. Rođena je Zagrepčanka i jedna od rijetkih nositeljica prezimena Körbler. Od malih nogu bila je okružena umjetnicima jer joj je otac bio poznati kompozitor i jedan od suosnivača Zagrebačkog festivala, a česti gosti u njezinu domu bili su umjetnici iz raznih područja. No, roditelji su ipak preferirali šire klasično obrazovanje, bez obzira na to što se od malih nogu trebalo i puno čitati, trebalo je i odlaziti na predstave i koncerte. U emisiji nam govori o građanskom Zagrebu koji se nije dao duhu tadašnje ideologije, o svom životu i mnogim drugim stvarima.

Pogledajte emisiju na našem Youtube kanalu i ne zaboravite kliknuti Subscribe kako biste lakše pratili buduće objave.

Iva Körbler nam je otkrila kako su na nju utjecali poznati umjetnici koje je imala prigodu upoznati, koliko je važno široko obrazovanje na formiranje osobnosti, kao i važnost bavljenja glazbom za nju i njezino poimanje svijeta. Pjeva li još uvijek i što joj znači pjevanje u životu i kako je završila u jazzu i s kim je surađivala? Koliko je zahtjevno i odgovorno postaviti neku izložbu i koliko ih je dosad uopće napravila, kakve uspomene nosi iz vremena kad je aktivno radila na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku i možemo li ostati djeca i kad odrastemo?

O Ivi Körbler

Rođena je i odrasla u Zagrebu, gdje je završila Jezičnu gimnaziju i Srednju muzičku školu funkcionalne pedagogije „Elly Bašić“. Nakon toga diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu s diplomskim radom “Arhitekt Ernest Weissmann” pod mentorstvom prof. dr. sc. Zvonka Makovića.
Nakon diplome postala je znanstvena novakinja u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU-a na projektu akademika Miroslava Begovića “Arhitektonske smjernice turističkog planiranja na prostoru Hrvatske”, a potom radi na Institutu za povijest umjetnosti na projektu dr. sc. Darje Radović Mahečić “Graditeljska baština od 19. do 21. stoljeća”.

Od 1995. u stručnim časopisima, novinama i tjednicima objavljuje likovne kritike, intervjue i tekstove s područja umjetnosti 20. stoljeća, moderne i suvremene arhitekture. Od 2001.-2004. urednica je za likovnu umjetnost, a od 2005.-2009. i za arhitekturu u časopisu Vijenac te pomoćnica urednice u časopisu Grafika (2003./04.). Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Novi Liber, 2002.). Od novog pokretanja tjednika Nacional 2014. stalna je suradnica za više umjetničkih područja.

Od 2011. ima status samostalne umjetnice i djeluje kao nezavisna kustosica, likovna kritičarka i urednica.

Autorica je više od 350 izložbi suvremenih domaćih i stranih umjetnika te monografija: Zora Matić; Damir Tripar; Slobodan Vuličević – grupa autora; Zdenka Pozaić – koautor Tonko Maroević; Marijana Muljević; Branko Kincl – grupa autora; Anita Kontrec; Gordana Špoljar Andrašić; Luka Mjeda – fotomonografija; Ana Guberina; Duško Šibl; Egidio Budicin, Loredana Bahorić (grupa autora), Nikola Vučković – u pripremi.

Od većih recentnih izložbenih projekata, autorica je retrospektivnih izložbi Dalibora Paraća (Moderna galerija, 2017.), Alberta Kinerta (Moderna galerija, 2018.), Vere Josipović (Mimara, 2018., zajedno s Tonkom Maroevićem) i Nikole Reisera (Klovićevi dvori, 2018., s Tonkom Maroevićem) i Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća (Nacionalni muzej moderne umjetnosti, 2022.). Godine 2019. osmislila je kustoski koncept izložbe “60 godina Večernjeg lista”, izložbe koja je putovala po pet hrvatskih gradova uz završnu izložbi u MSU u Zagrebu. Godinu nakon bila je autorica teme, kustoske koncepcije i likovnog postava 55. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna “Puls trenutka ili što vas pokreće”, u organizaciji Ulupuha.

Osim toga, članica je brojnih žirija za izbor radova i dodjelu nagrada (Hrvatski trijenale akvarela, Grand Prix za slikarstvo HPB-a, Hrvatski trijenale grafike, Rovinjska likovna kolonija…). Od 2019. stalna je suradnica i savjetnica Hrvatske autorske agencije (HAA) i umjetničkih zaklada koje vodi Hraste i partneri d.o.o. Od 2018. do danas predsjednica je Studijske sekcije Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (Ulupuh) i članica Upravnog odbora, a od 2020. i potpredsjednica Ulupuha (od 2022. u 2. mandatu).

Dobitnica je međunarodne nagrade “Ranko Radović” za najbolji rad u kategoriji kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi za monografiju Branka Kincla (2015., HAZU, Zagreb). Za koncepciju 55. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna (2020.) u organizaciji i na prijedlog Ulupuha, 2020. godine Ministarstvo kulture i medija uručilo joj je nagradu za najbolju izložbu.