ArtCaffe

Ante Brešić pl. Mikulić, slikar, heraldičar, povjesničar umjetnosti i ban udruge Hrvatsko kraljevsko vijeće. Ante pl. Mikulić je u ArtCaffeu govorio o svom životu i podrijetlu te o procesima homogenizacije nacionalnog kulturnog identiteta usporedno s ostalim modernim europskim nacijama, i to u svim hrvatskim kraljevskim zemljama u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Osobito je aktualan njegov osvrt o nastanku i razvoju nacionalne zastave i grba, pa i famoznog prvog bijelog polja, a u povodu 5. lipnja, Dana hrvatske zastave, koji obilježava sjećanje na Bana Jelačića i prvo korištenje moderne zastave. ArtCaffe uvijek donosi više!

Gledajte nas četvrtkom u 18.30 i subotom u 23 sata na Z1 televiziji, od petka na ostalim partnerskim tv postajama i na Youtubeu:

Ante Brešić pl. Mikulić nam je govorio o modernoj hrvatskoj zastavi, heraldičkim greškama i mogućnosti da se to nadogradi kako bismo još jasnije iskazali svoj identitet poput najrazvijenih naroda svijeta. Govorio je i o tradiciji plemstva kao dijela našeg identiteta, o potrebi očuvanja tih izvornih identitetskih obilježja, i to ne samo kroz zaštitu nematerijalne kulturne baštine, nego kroz svakodnevni život i održavanje tradicije.

Dan hrvatske zastave obilježava se 5. lipnja

Hrvatska zastava s povijesnim grbom neslužbeno se počela koristiti tijekom kampanje uoči prvih demokratskih izbora 1990., a službeno je proglašena zastavom Republike Hrvatske 25. srpnja te godine. Izgled grba tada nije bio detaljno definiran pa su neke zastave na grbu imale prvo bijelo polje, a neke crveno, sve do 21. prosinca 1990. kada je dan uoči donošenja novog ustava Sabor usvojio Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske kojim je definiran današnji izgled hrvatske zastave, točnije grba u njenoj sredini. Zakonom je izričito navedeno da je prvo polje grba crveno, a presudan argument bio je taj da je na pečatu povelje iz Cetingrada iz 1527. o izboru Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja hrvatski grb imao početno crveno polje. To je, međutim, nalagala i politička mudrost, jer doista bi bilo štetno za hrvatsku državu u nastajanju da je preuzela oblik grba kakav je imala NDH, što bi njezini neprijatelji jedva dočekali.

O Anti Brešiću pl. Mikuliću

Ante Brešić Mikulić doktorand je modula povijesti umjetnosti, poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih znanosti na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Splitu od 2017. pod mentorstvom dr. sc. Vedrana Barbarića. Na Akademiji likovnih umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu, 2016. završava diplomski sveučilišni studij slikarstva u klasi profesora Duje Jurića s odličnim uspjehom i stječe naslov magistar slikarstva, a prethodno, 2014., završava preddiplomski sveučilišni studij slikarstva u klasi profesora Igora Rončevića s odličnim uspjehom.

Ante Brešić Mikulić rođen je 1. srpnja 1987. u Zagrebu gdje je pohađao i završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna kao slikarski dizajner. Njegov znanstveni i stručni rad obuhvaća više objavljenih radova, predavanja i sudjelovanja u projektima međunarodnog i nacionalnog karaktera. Izlagao je na više likovnih izložbi i radionica, među kojima ističe samostalnu izložbu pod nazivom Dekonzervacija 1914. u  povodu stogodišnjice atentata u Sarajevu 2014. Redovito održava predavanja, najčešće s tematikom vezanom iz područja kulture, suvremene umjetnosti, povijesti umjetnosti, heraldike i povijesti.

Član je Međunarodnog heraldičkog društva (International Heraldry Society) od 2017. Suradnik je interdisciplinarnog časopisa Obnova u kojem uređuje odsjek za kulturu i umjetnost, ali vodi i zbirku umjetnina i galerijsku aktivnost udruge. Član je Matice hrvatske od 2015. Hrvatskog kraljevskog vijeća od 2019., u kojem sudjeluje u radu Odjela za povijesne i kulturne starine, a član je i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske od 2020. Ante Brešić pl. Mikulić odlikovan je 2020. dinastijskim portugalskim redovima višeg stupnja Real Orden de Nuestra Señora de la Concepción de Villavicios i Real y Militar Orden de San Miguel del Ala. Znanstveno i stručno područje rada su mu: povijest umjetnosti, suvremena umjetnost, povijest, kulturologija, konzervacija, estetika, filozofija ideologije, medievistika, sociologija umjetnosti i kulture, heraldika i veksilologija. Umjetničko i stvaralačko područje rada su mu, također, suvremene i tradicionalne slikarske tehnike, heraldika, veksilologija, scenografija, tehnike slikarstva na zidu, tehnike slikarstva na staklu.

Autorica: Žana Begić

Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia/Opis film