Pijanist, kolekcionar povijesnih klavira i organizator koncertnih događanja, Danijel Gašparović svoju je profesionalnu i životnu priču posvetio glazbi. Uz više od pedeset klavira, od kojih neki svjedoče o glazbenoj i kulturnoj povijesti dugoj gotovo dva stoljeća, njegov se rad proteže od koncertnih pozornica i umjetničkih projekata do međunarodnog menadžmenta klasičnih glazbenika. O svemu tome govori u emisiji ArtCaffe.

Postoje ljudi kojima je glazba profesija, postoje oni kojima je ona poziv, a postoje i oni koji nastoje stvarati uvjete da glazba živi i izvan koncertnih pozornica. Danijel Gašparović objedinjuje sve te uloge. Kao pijanist nastupa pred publikom, kao organizator osmišljava i realizira koncertne programe, kao poduzetnik razvija projekte u području kulture, a kao kolekcionar sudjeluje u očuvanju vrijedne baštine povijesnih klavira.

Upravo je ta širina njegova djelovanja bila povod za razgovor u emisiji ArtCaffe, u kojoj otkriva što znači živjeti okružen s pedesetak klavira, kako se organiziraju vrhunska glazbena događanja i što ga i dalje motivira na nove koncertne izazove.

Pratite nas četvrtkom u 18.30 na Z1 televiziji, potom na ostalim partnerskim televizija diljem RH i na RTV HB u Federaciji BiH te naravno na našem Youtube kanalu:

Od pijanističke pozornice do svijeta glazbene baštine

Danijel Gašparović hrvatski je pijanist koji je svoje obrazovanje i umjetničko usavršavanje gradio na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu te nastavkom specijalizacije u mađarskom Pečuhu. Kao solist i komorni glazbenik nastupao je na brojnim festivalima i koncertnim pozornicama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njegov umjetnički rad obuhvaća i suradnje u različitim pijanističkim sastavima.

No njegov profesionalni put nije ostao ograničen samo na izvođaštvo. Uz koncertne nastupe, Gašparović je postupno razvijao interes za povijest klavira, njihovu izradu, zvukovne posebnosti i mjesto koje su ti instrumenti zauzimali u životima skladatelja, izvođača i društava u kojima su nastajali.

Taj interes prerastao je u dugoročan projekt očuvanja i predstavljanja povijesnih instrumenata, ali i u nastojanje da se klasična glazba približi publici na nove i sadržajno bogatije načine.

Više od pedeset klavira, više od pedeset priča

Posebno mjesto u životu i radu Danijela Gašparovića zauzima Zbirka klavira Gašparović, koju razvija zajedno sa svojim ocem, uglednim pijanistom i pedagogom Ljubomirom Gašparovićem. Riječ je o privatnoj zbirci s više od pedeset klavira, među kojima se nalaze iznimno vrijedni povijesni instrumenti, pojedini stari gotovo dvjesto godina.

To nisu tek glazbala koja se čuvaju zbog svoje starosti ili izgleda. Svaki od njih nosi vlastitu priču, povezanu s vremenom u kojem je nastao, graditeljem koji ga je izradio, umjetnicima koji su na njemu svirali ili ljudima čiji je život obilježio.

U zbirci se nalaze instrumenti poznatih europskih graditelja, ali i klaviri povezani s važnim imenima hrvatske kulturne i glazbene povijesti. Među njima je i povijesni klavir Pleyel koji je pripadao pijanistu i pedagogu Svetislavu Stančiću, jednoj od ključnih osoba hrvatske klavirske pedagogije. Tu su i instrumenti povezani s hrvatskim umjetnicima, skladateljima i kulturnim životom Zagreba.

Posebno je zanimljivo što se neki od tih klavira nisu nalazili u muzejskim prostorima, nego su tijekom godina bili zaboravljeni, zapušteni ili izloženi propadanju. Njihovo pronalaženje, otkup, restauracija i očuvanje zahtijevaju mnogo znanja, strpljenja, ulaganja i suradnje sa stručnjacima.

U tome se očituje i posebna vrijednost obiteljskog projekta Gašparovićevih: klavir ne promatraju samo kao predmet ili instrument, nego kao svjedoka vremena koji zaslužuje biti sačuvan i ponovno predstavljen javnosti.

Hoće li Zagreb dobiti muzej klavira?

Jedno od pitanja koje se prirodno nameće kada se govori o ovakvoj zbirci jest gdje se ona može trajno smjestiti i kako njezino bogatstvo učiniti dostupnim široj javnosti.

Zbirka ovakve vrijednosti otvara mogućnosti koje nadilaze privatno kolekcionarstvo. Ona bi mogla postati temelj muzejsko-koncertnog prostora u kojem bi posjetitelji upoznavali povijest klavira, slušali predavanja, pratili restauratorske postupke i, što je možda najvažnije, čuli kako povijesni instrumenti zvuče u rukama suvremenih pijanista.

Takav bi prostor mogao povezati glazbenu baštinu, obrazovanje, koncertnu djelatnost i kulturni turizam. Umjesto da povijesni klaviri budu samo izloženi, mogli bi nastaviti živjeti kroz glazbu.

Upravo se u toj ideji krije jedno od zanimljivih pitanja razgovora u ArtCaffeu: može li Zagreb jednoga dana dobiti muzej klavira, odnosno trajni prostor u kojem bi ova iznimna zbirka bila dostupna javnosti i postala mjesto susreta povijesti i suvremenog pijanizma?

To nije samo pitanje prostora za čuvanje instrumenata, nego i pitanje odnosa prema kulturnoj baštini. Vrijednost zbirke ne ogleda se samo u rijetkosti pojedinih primjeraka, već i u mogućnosti da njihova povijest postane dio zajedničkog kulturnog iskustva.

Cristoforium – kada klavir postaje protagonist koncerta

Potreba da povijesni instrumenti ponovno zazvuče pred publikom povezana je s radom Umjetničke organizacije Cristoforium, čiji je Gašparović osnivač i voditelj.

Naziv organizacije nadahnut je Bartolomeom Cristoforijem, talijanskim graditeljem instrumenata kojemu se pripisuje izum klavira. Odabir imena simboličan je jer se djelovanje organizacije temelji na promicanju pijanističke umjetnosti, očuvanju glazbene baštine i stvaranju koncertnih programa koji povezuju povijesne instrumente i suvremene izvođače.

Među prepoznatljivim projektima ističe se koncertni ciklus Cristoforium, posvećen nastupima na povijesnim klavirima. Posebnost takvih koncerata nije samo u programu ili uglednim izvođačima, nego i u samim instrumentima koji postaju ravnopravni protagonisti glazbenog događaja.

Povijesni klavir ne zvuči jednako kao suvremeni koncertni instrument. Razlike u konstrukciji, mehanici, rasponu dinamičkih mogućnosti i zvukovnoj boji utječu na način na koji se izvodi glazba, a publici pružaju priliku da djela poznatih skladatelja čuje u drukčijem svjetlu.

Takav pristup koncertu daje i dodatnu obrazovnu dimenziju. Posjetitelji ne dolaze samo poslušati glazbu, nego imaju priliku upoznati instrumente koji svjedoče o razvoju pijanizma i europske glazbene kulture.

Uz ciklus Cristoforium, važnu ulogu ima i Pleyel Svetislava Stančića, koncertni ciklus povezan s povijesnim klavirom toga istaknutog hrvatskog pijanista i pedagoga. Tu je i Glazbena Rijeka, ciklus komorne glazbe koji širi djelovanje organizacije izvan Zagreba.

Svi ti projekti pokazuju kako se ljubav prema glazbi može pretvoriti u dugoročan kulturni program, s jasnom umjetničkom idejom i kontinuitetom.

Organizacija koncerata – umjetnost iza pozornice

Iza svakog uspješnog koncerta nalazi se mnogo više od nastupa umjetnika i nekoliko sati glazbe. Potrebno je osmisliti program, pronaći odgovarajuće izvođače, odabrati prostor, uskladiti termine, osigurati instrumente, tehničke i produkcijske uvjete, organizirati promociju te okupiti publiku.

To je dio posla koji često ostaje izvan vidokruga posjetitelja, premda upravo on u velikoj mjeri određuje hoće li se umjetnička zamisao ostvariti na željenoj razini.

Danijel Gašparović u tom području djeluje kao organizator, producent i kulturni poduzetnik. Njegovi projekti povezuju domaće i međunarodne glazbenike, etablirane umjetnike i mlade izvođače te koncertne programe različitih formata.

Organizacija koncertnih ciklusa zahtijeva i dugoročno planiranje. Nije dovoljno pripremiti jedan uspješan događaj; potrebno je izgraditi povjerenje publike, održavati kvalitetu programa i stvarati prepoznatljiv identitet projekta. Istodobno, treba voditi računa o financijskoj održivosti, partnerstvima i promociji klasične glazbe u vremenu kada se kulturni sadržaji natječu za pozornost publike.

Upravo zato njegov rad nije samo organizacijski, nego i stvaralački. Odabirom umjetnika, repertoara, instrumenata i prostora oblikuje iskustvo koje publika nosi sa sobom nakon koncerta.

CristoforiumArt – povezivanje umjetnika i međunarodne glazbene scene

Uz neprofitno djelovanje Umjetničke organizacije Cristoforium, Gašparović je osnivač i direktor tvrtke CristoforiumArt, usmjerene na menadžment umjetnika i usluge u kulturi.

Djelatnost obuhvaća zastupanje umjetnika, planiranje karijera i međunarodnih turneja, produkciju projekata, savjetovanje te organizacijske i logističke usluge. U području klavira uključuje i usluge najma, prodaje, ugađanja, prijevoza i restauracije instrumenata.

Takav je pristup važan jer karijera klasičnog glazbenika ne ovisi samo o talentu i umjetničkom radu. Potrebni su kvalitetno planiranje, međunarodne veze, profesionalna prezentacija i uvjeti u kojima umjetnik može razvijati svoj potencijal.

Gašparovićev rad tako obuhvaća i dio glazbenog svijeta koji publika rijetko vidi: pregovore, planiranje turneja, suradnju s organizatorima, povezivanje institucija i stvaranje prilika za nastupe.

Njegov se profesionalni interes pritom ne zaustavlja na granicama Hrvatske. Sudjelovanje u međunarodnim projektima, suradnja s umjetnicima i glazbenim institucijama te razvoj koncertnih programa u različitim sredinama dio su šireg nastojanja da se hrvatski glazbeni život povezuje s europskom i svjetskom scenom.

Pijanist koji glazbu živi na više načina

U središtu svih tih aktivnosti ipak ostaje glazba. Bez izvođačkog iskustva, razumijevanja instrumenta i osjećaja za umjetničke potrebe glazbenika, organizacija koncerata lako bi se mogla svesti na logistiku. Kod Gašparovića se različite uloge međusobno nadopunjuju: pijanističko iskustvo daje mu razumijevanje umjetnika, poznavanje povijesnih instrumenata produbljuje njegov odnos prema repertoaru, a organizacijski rad omogućuje da se takva znanja pretoče u konkretne projekte.

Posebno mjesto u toj priči ima i glazbena povezanost s ocem Ljubomirom Gašparovićem. Zajedničko zanimanje za klavir, povijest instrumenta i očuvanje vrijednih primjeraka preraslo je u projekt koji nadilazi generacijske granice i povezuje obiteljsku strast s javnim kulturnim djelovanjem.

Takva predanost pokazuje da očuvanje baštine ne znači samo čuvati ono što je bilo, nego pronaći način da ono što je vrijedno nastavi živjeti u sadašnjosti.

ArtCaffe – razgovor o glazbi, baštini i budućnosti

Gostovanje Danijela Gašparovića u emisiji ArtCaffe prilika je da se iza koncertnih plakata i zvuka klavira upozna čovjek koji istodobno djeluje kao umjetnik, kolekcionar, organizator i kulturni poduzetnik.

Razgovor otvara niz zanimljivih tema: kako izgleda svakodnevica uz pedesetak klavira, što sve podrazumijeva organizacija vrhunskih glazbenih događanja, kako povijesni instrumenti pronalaze svoje mjesto na današnjim pozornicama te što je potrebno da vrijedna privatna zbirka postane dostupnija javnosti.

Posebno je zanimljiva ideja muzeja klavira, prostora u kojem bi se spojili izložbena, koncertna i edukativna djelatnost. Takav bi projekt mogao biti važan ne samo za ljubitelje klasične glazbe nego i za sve koji vjeruju da kulturna baština mora biti živa, dostupna i uključena u suvremeni život grada.

Priča Danijela Gašparovića podsjeća nas da se iza svakog instrumenta nalazi povijest, iza svakog koncerta niz ljudi i odluka, a iza svakog dugoročnog kulturnog projekta uvjerenje da umjetnost vrijedi truda.

🎬 Pogledajte gostovanje Danijela Gašparovića u emisiji ArtCaffe i otkrijte svijet u kojem se susreću pijanistička umjetnost, povijesni klaviri i predanost stvaranju novih koncertnih iskustava.

ArtCaffe uvijek donosi više!

Autor:N.M

Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia