ArtCaffe

U zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ) u Gundulićevoj ulici završili su radovi na konstrukcijskoj obnovi. Ova povijesna krasotica i biser kulturne baštine „odmara“ se od konstrukcijske obnove koja je nakon temeljitih radova uspješno okončana. No, uprava najstarije hrvatske udruge građana nema vremena za predah i užurbano radi na još zahtjevnijem projektu – cjelovitoj obnovi. Konstrukcijska obnova HGZ-a financirana je iz Fonda solidarnosti EU-a na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava potpisanog u ožujku 2021. godine s Ministarstvom kulture i medija. HGZ je uz poštivanje zadanih rokova uspio povući čak 97 posto ugovorenih sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a. U rujnu ove godine potpisan je s Ministarstvom kulture i medija dodatak Ugovoru koji HGZ-u omogućuje provedbu cjelovite i energetske obnove u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za provedbu tog projekta HGZ ima na raspolaganju 22.216.886,16 € bespovratnih sredstava i rok do 30. lipnja 2026. godine.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izjavila je:  “Izražavam veliko zadovoljstvo okončanjem radova na konstrukcijskoj obnovi povijesne zgrade HGZ-a, zaštićenog kulturnog dobra s prvom koncertnom dvoranom u Zagrebu. Zgrada je teško stradala u zagrebačkom potresu i pretrpjela značajnu progresivnu štetu uslijed petrinjskog potresa, i to je jedan od najvećih pojedinačnih projekata obnove sredstvima Fonda solidarnosti EU-a putem Ministarstva kulture i medija, s utrošenih više od sedam milijuna eura. Sada slijedi cjelovita obnova za koju su osigurana sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za realizaciju te iznimno složene faze potrebne su još barem dvije godine, no posebno me veseli što će ovim projektom zgrada dobiti dodatne prostore za nove sadržaje koji će HGZ učiniti jednim od najboljih primjera unaprjeđenja kulturne infrastrukture. Zahvaljujem projektantima i izvođačima radova, a osobito članovima ravnateljstva i predsjednici udruge koji su odlično odradili jedan od najzahtjevnijih projekata obnove u Zagrebu.“

Vizija budućnosti s pogledom na prošlost

Ravnateljstvo HGZ-a Romana Matanovac Vučković već godinama ustrajno i uspješno vodi udrugu, unatoč nizu nepovoljnih okolnosti i izvanrednih situacija, od teške financijske krize preko nemogućnosti redovnog poslovanja uslijed pandemije, pa sve do potresa i poplave. Njezin uporni, entuzijastični tim čine redom ugledne osobe iz glazbene sfere: Anđelko Krpan, violinist i prodekan za umjetnost Muzičke akademije, Jana Haluza, muzikologinja te novinarka i urednica, Marija Saraga, muzikologinja i povjerenica za umjetničke projekte Hrvatskog društva skladatelja, Tonči Bilić, dirigent i predsjednik Hrvatske glazbene mladeži, Zoran Juranić, skladatelj i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Tamara Jurkić Sviben, pijanistica i docentica na Učiteljskom fakultetu.

Gospođa Romana Matanovac Vučković izjavila je: “Napravili smo sjajan posao, sretni smo zbog toga i ne skrivamo ponos. Bilo je izazovno i stresno, ali cijelo vrijeme je prisutna, kao pokretačka snaga i velika motivacija, naša vizija budućnosti HGZ-a kao suvremenog kulturnog centra koji služi zajednici, a pritom njeguje sve što smo baštinili iz prošlosti i bogate kulturne povijesti udruge. No, unatoč našem golemom entuzijazmu, sve ovo ne bismo mogli napraviti bez podrške Ministarstva kulture i medija koje je prepoznalo važnost obnove naše zgrade kao ni bez odlične suradnje s projektantima i izvođačima radova”.

 Konstrukcijska obnova

Nakon potresa 22. ožujka 2020., HGZ postavlja prve skele u Zagrebu i u rekordnom roku završava hitnu sanaciju te odmah počinje s izradom projekta konstrukcijske obnove. U ožujku 2021. potpisan je ugovor s Ministarstvom kulture i medija o dodjeli sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a te objavljen poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije na kojem je odabrana ponuda zajednice ponuditelja. U rujnu 2021. objavljen je poziv za dostavu ponuda za prvu fazu konstrukcijske obnove koja je obuhvaćala pripremne radove. Arhitekt Roman Šilje, glavni projektant konstrukcijske i cjelovite obnove ističe kako je izvedenim radovima postignuta treća od četiri moguće razine potresne otpornosti. O radovima je rekao: “U ojačanje HGZ-a ugrađeno je gotovo tisuću tona čelika! Svi temelji građevine produbljeni su i ojačani, izvedene su protupotresne jezgre koje su pilotirane 15 metara u dubinu kako bi preuzele opterećenje. Obnovom su ojačane sve površine nosivih zidova, izvedene dodatne betonske ukrute i ojačane podne konstrukcije sa sačuvanim izvornim drvenim i čeličnim elementima. Novom dogradnjom zadnje etaže starijeg dijela zgrade, osiguralo se povezivanje potkrovlja u jedinstvenu cjelinu koja uvelike doprinosi seizmičkoj otpornosti građevine”. Važno je naglasiti da je tijekom zahtjevnih radova na konstrukcijskoj obnovi posebna pažnja posvećena očuvanju kulturne baštine. Sačuvani su svi vrijedni elementi i sastavnice kulturnog dobra koji će se kroz sljedeću fazu restaurirati i obnoviti u izvornom obliku.

 Cjelovita i energetska obnova

Projektom cjelovite i energetske obnove dovršava se rekonstrukcija zgrade HGZ-a kojom će se ovo zaštićeno kulturno dobro prilagoditi suvremenim tehnološkim i zakonskim uvjetima. Izmjenom vanjske stolarije i ugradnjom dizalica topline, kao sustavom grijanja i hlađenja, osigurat će se visoka energetska učinkovitost. Izgradnjom požarnog stubišta i uvođenjem stabilnog sustava za gašenje i vatrodojave zgrada će dobiti sve mehanizme aktivne i pasivne zaštite od požara. Radovi uključuju i kompletno uređenje vanjskog pročelja, kao i interijera, u kojem će se zamijeniti dotrajali podovi i stropne obloge. Obnovom zgrade napokon će se osigurati i olakšan pristup osobama s invaliditetom. Dodanu vrijednost projekta cjelovite obnove čini suvremena dogradnja, jedinstvena u donjogradskom zagrebačkom bloku – staklena interpolacija u zoni krova zgrade. Prostori u dosad neiskorištenom potkrovlju pretvaraju se u funkcionalne cjeline koje će svojim sadržajima uvesti HGZ u novo životno razdoblje jer će dobiti četvrtu, vrhunski opremljenu multimedijalnu dvoranu te prostor za prvi hrvatski muzej glazbe.

Hrvatski glazbeni zavod najstarija je aktivna udruga građana

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe, a prvi članovi upisani su u siječnju 1827. Do kraja te godine, u Zagrebu koji je tada imao desetak tisuća stanovnika, bilo je upisano čak stotinu i jedanaest članova što je predstavljalo jedan posto stanovnika! HGZ je najstarija hrvatska i jedna od najstarijih svjetskih živućih udruga građana. Osnovan kao građanska inicijativa, nije podržavljen u gotovo dva stoljeća neprekidnog postojanja i djelovanja – bio je i ostao udruga koja širi glazbenu kulturu i financira se isključivo iz vlastitih prihoda. HGZ je kolijevka glazbene naobrazbe u kojoj su nastale prva zagrebačka glazbena škola, a potom i Muzička akademija, kreator koncertnog života grada i brižni čuvar glazbenog amaterizma. Zgrada HGZ-a s prvom koncertnom dvoranom u gradu sagrađena je 1876. donacijama građana i preživjela je dva katastrofalna potresa: 1880. i 2020. godine. U potresu 1880. u zgradi je došlo do oštećenja stubišta koje vodi u koncertnu dvoranu, a njegov popravak te neke manje zahvate u prizemlju izveo je glasoviti arhitekt Herman Bollé. Godine 1989. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture, a od 2002. kao kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Više o Hrvatskom glazbenom zavodu saznajte na www.hgz.hr.

Autorica: Žana Begić

Fotografije: Ivan Mihaljević/Unimedia/Opisfilm – Zvonimir Ferina/HGZ