Muzeju vučedolske kulture i lokalitetu Vučedol Oznaka europske baštine
Prvi hrvatski nositelj Oznake europske baštine od 2016. godine je Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo, a od 28. travnja to prestižno europsko muzeološko i baštinsko priznanje za 2021. godinu nosi i Muzej vučedolske kulture i arheološki lokalitet Vučedol.
Vučedolski muzej, čija je misija istraživanje, zaštita, prezentacija i interpretacija lokalnog identiteta, povijesti, kulture, umjetnosti, tradicijske, prirodoslovne i arheološke baštine istočne Hrvatske, ovo je europsko priznanje zaslužio upravo zbog svoje aktivne uloge u obrazovanju svih dobnih skupina društva i održivog korištenja kulturne i prirodne baštine.
U obrazloženju se među ostalim navodi kako je muzej zadovoljio sve kriterije Oznake europske baštine, a posebno zbog toga što „ojačava komunikaciju upravo europske dimenzije prema široj europskoj publici“, s ciljem doprinosa „boljem razumijevanju Vučedolske kulture u europskom kontekstu, na temelju znanstvenih istraživanja vrijedne arheološke baštine“. Navedeno je i kako će uz svoje redovite aktivnosti „muzej intenzivirati razmjene izložbi, razvijati svoju edukacijsku ponudu“, ali i nadalje „usavršavati muzejsko osoblje te omogućiti ciljanoj publici sudjelovanje u terenskim istraživanjima pod vodstvom arheologa“.
Komisija je posebno vrednovala i činjenicu da je tijekom pandemije muzej „povećao svoju prisutnost na društvenim mrežama i razvio svoju ponudu za online posjetitelje kroz virtualne šetnje, izložbe, kvizove i časopise. Prilikom razvoja takvih projekata muzej je surađivao s umjetnicima, fotografima, glumcima, glazbenicima, dizajnerima i drugim kreativcima“, što je dodatno povećalo vrijednost muzeološke prezentacije. Komisija je također istaknula težnju muzeja „da poveća svoju vidljivost i utemeljenjem arheološke škole koja će surađivati sa sličnim znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu, što bi činilo osnovu interdisciplinarnog Centra za indoeuropske studije arheologije, genetike, lingvistike i druge discipline temeljene na stoljetnom arheološkom istraživanju toga područja“.
Autor: Nikola Mihaljević
Foto: Ministarstvo kulture i medija RH