“Pepe Kalafot – posljednji trubadur škoja”; uskoro u Splitu premijera dokumentarnog filma o legendarnom pjesniku iz Komiže
Hrvatska matica iseljenika Split i Opis film pozivaju vas na svjetsku premijeru filma “Pepe Kalafot – posljednji trubadur škoja”, koja će se održati na Veliki četvrtak, 28. 3. 2024., s početkom u 19 sati u kinu Karaman u Splitu. Ulaz je slobodan i svi koji žele vidjeti film dobro su došli, također za sve Komižane i prijatelje Komiže, rasute po svijetu, premijera će se prenositi na internetu i možete je pogledati u vrijeme održavanja ili kasnije na sljedećoj poveznici:
“Pepe Kalafot – posljednji trubadur škoja” film je u kojem nam redatelj Dario Bajurin na originalan i neposredan način predstavlja pučkog pjesnika te performera Pepe Kalafota, snimajući ga u izvornom ambijentu gdje nam se predstavlja kroz svoje pjesme i pripovijedanje. Na njemu svojstven način dočarava nam život u Komiži i na Visu, prelijepom jadranskom pučinskom otoku. Pepe nam kroz svoje pripovijedanje govori o starim zanatima, običajima, životu u Komiži, o prošlosti, ali i sadašnjosti. Njegov izvorni govor i dijalekt veliko je nacionalno bogatstvo i hrvatska jezična tradicija vrijedna očuvanja, njegovanja i prijenosa sljedećim naraštajima. Ovaj dijalekt može se čuti po raznim dijelovima od Australije, Kanade, Kalifornije, Čilea pa do Južnoafričke Republike, gdje su ga ljubomorno kroz generacije čuvali Komižani. Sad ga napokon imaju prigode čuti i vidjeti na filmu. Idejni začetnik, scenarist i producent filma, a ujedno i veliki prijatelj Komiže je Alen Meniga, koji je tamo pronašao svoj drugi dom, jer kako bi on rekao „dom je tamo gdje ti je lijepo“.
O Matici iseljenika
Hrvatska matica iseljenika, u okviru svog redovitog djelovanja, kao javna ustanova od interesa za Republiku Hrvatsku, predstavlja svojevrsni institucionalni, ali i emotivni spoj rasutog hrvatskog bića s Domovinom. Već punih 72 godine lepezom svojih programa promiče jezik, kulturu, identitet, baštinu, a njena splitska podružnica posebno njeguje zavičajne veze iseljenika s područja Dalmacije i Heregovine u prekooceanskim zemljama.
O hrvatskom jeziku
Jezik, kao živa materija, ujedno i nematerijalna baština, predstavlja jedan od stupova identificiranja jednog naroda. On je ujedno garancija i opstojnosti, otisnut trajnošću na „kamenu živcu“, ali i u srcima njegovih govornika, pronosioca, koji ga s ponosom predstavljaju u sredinama u kojima žive.
Komiški dijalekt i njegov postojani čuvar, trubadur Tonko Božanić, autentičan je primjer toga kako se izvedenicom jednog jezika govorilo, sporazumijevalo, blagoslivljalo, molilo, beštimalo, udvaralo, radovalo i plakalo. Uslijed povijesnih okolnosti i trajnih migracija, poput zrna soli nošenog tramuntanom, rasuo se u daleku Kaliforniju, Latinsku Ameriku, surovu Australiju.
Fascinantna je činjenica kako ga iseljeničke zajednice treće i četvrte generacije hermetički čuvaju od zaborava, a usvojile su ga u izvornom obliku bez prilagodbe na standardni jezik.
Pogledajte najavu dokumentarnog filma:
O Pepi Kalafotu
Ante Božanić odnosno Tonko Božanić Pepe Kalafot rođen je u Komiži 6. siječnja 1947. Hrvatski je pučki pjesnik i govornik, pjesnik i čuvar baštine, a po zanimanju je kalafat – graditelj i majstor za drvene brodove. Nakon Komiže, u Zadru je završio stručnu školu za graditelje drvenih brodova, i to je njegovo zvanje, poziv i životno određenje. Aktivan je član lokalne zajednice i na određen način je svojim istupima postao i njezin zaštitni znak pa je poznat kao višegodišnji meštar komiškog karnevala.
Na otoku Visu član je ogranka Matice hrvatske od 1990., obavezno prisutan pjesmama o životu škoja te čakavskih pjesnika otoka Hvara, Brača, Šolte, festivalima i raznim zborovima u Komiži, Splitu, Visu, Zadru, Istri, Dubrovniku. Dvaput je bio gost zagrebačkoga ansambla Lado, 2002. i 2010. godine, ali i po cijeloj domovini.
Jedan je od najzaslužnijih za restauraciju staroga hrvatskog brodića – viškoga guca, koji je kasnije bio izložen kao primjerak hrvatske tradicijske brodogradnje na najvećoj svjetskoj smotri tradicijske brodogradnje u francuskom Brestu 2008. godine. Njegove pjesme objavljivane su u vjesniku ogranka Matice hrvatske u Visu Hrvatskoj zori i Komiškom vjesniku, a Hrvatski radio – Radio Split mnoge je njegove pjesme uvrstio u više svojih emisija.
Autorica: Žana Begić
Fotografije: Opis Film
