
Magično mjesto za umjetničke programe 71. Ljubljana festivala
Mnogi od vas su čuli za Križanke, neki su, naravno, i posjetili taj biser, ali isto tako rijetki znaju nešto više o povijesti i kako je sve počelo, odnosno kako je nastao taj magični prostor za sve izvedbene umjetnosti, a na kojem se održavaju mnogi umjetnički programi tijekom Ljubljana festivala. Za sve vas koji ste planirali ove godine posjetiti neki od programa 71. Ljubljana festivala, evo i nekoliko riječi o Križankama.
Kompleks Križanke razvio se u srednjem vijeku na Trgu Novi u Ljubljani, na zemljištu koruške plemićke obitelji Spanheim, koja je vladala u Ljubljani u 12. i 13. stoljeću. Godine 1167., templari su navodno dobili to zemljište kao dar jer je u to vrijeme bilo je uobičajeno da plemići doniraju zemljišta ili dvorce redovima, a iskazivanje naklonosti templarima kao nositeljima novih viteških ideala bilo je i statusni simbol. Templari su krajem 12. stoljeća sagradili prvu crkvu na tom mjestu, koja je bila romanička trobrodna bazilika. Uskoro su vitezovi napustili Ljubljanu, a njihovo stanište je, na poziv Bernarda Spanheima, preuzeo Njemački viteški red, poznati i kao križari, i otuda potječe ime Križanke. Križari su nakon 1260. godine sagradili novu jednobrodnu gotičku crkvu. U tim je vremenima u samostanu djelovala škola za obrazovanje siromašne djece i siročadi.
Samostan je snažno pogođen potresom 1511. godine, a današnji kompleks sagrađen je 1567. godine. Nakon toga je doživio još jedno značajno preuređenje u 18. stoljeću. U samostanu je sagrađena Viteška dvorana, a to je današnja uprava Festivala Ljubljana. Umjesto gotičke crkve, prema planovima arhitekta Domenica Rossija, sagrađena je crkva Gospe Marije Pomoćnice u stilu venecijanskog baroka. Tlocrt crkve oblikovan je u obliku grčkog križa, a radi se o prvoj takvoj crkvi u Sloveniji. Unutar crkve nalaze se tri kasnobarokna oltara, koja su bila dar bečkog dvora.
Jedan dio samostana prebačen je u Školu za umjetničke obrte, današnja Srednja škola za oblikovanje i fotografiju Ljubljana, a drugi dio, prema inicijativi najvažnijeg slovenskog arhitekta Jože Plečnika, kojeg su gradske vlasti pozvale da sudjeluje u preuređenju za kulturne događaje novostvorenog Festivala Ljubljana. Radovi su trajali od 1952. do 1956. godine, a Križanke su Plečnikovo posljednje značajnije djelo koje je izveo u zreloj dobi od 80 godina.
Plečnik je obzid samostana na više mjesta probio prozorima koje je zaštitio metalnim rešetkama. Otvorenjem obzida omogućio je prolaznicima pogled u bivše samostanske prostore. S kuta Gosposke ulice i Trga Francuske revolucije vidljiv je atrij s lapidarijem, koji je Plečnik uredio pod pokrivenim arkadama i ulaz na Upravu Festivala Ljubljana, koji krase ranorenesansni portali. Ispod atrija je i Pakleno dvorište, koje je arhitekt preoblikovao za manje priredbe. Oblikovao je originalno tlakalo, dodao zidne klupe i umetnuo svjetiljke u zidove dvorišta, čime je poboljšao njegovu akustiku.
Dvorište koje se nalazi desno od Križevniške crkve, danas Preddverje, trebalo je postati otvoreno kazalište. Na ulazu dvorišta nalazi se manji slavoluk s dvije niše u kojima se nalaze kipovi koji predstavljaju Učenost i Napredak, a luk i stupovi ukrašeni su tehnikom sgraffita, likovna tehnika u kojoj se slika izrađuje grebanjem jednog ili više slojeva raznobojnih žbuka, koja se pojavljuje kroz cijelo dvorište. Ispred slavoluka nalazi se barokna samostanska zgrada, kojoj je arhitekt dodao kat nadstrešnica. U prizemlju zgrade stoji Plečnikov hram, čije je uređenje dovršio Plečnikov asistent Anton Bitenc. Nasuprot slavoluku je blagajnička kućica koja ima ulaz s dvorišne strane, ali i otvor koji gleda prema uličnoj strani.
Više o programu, događanjima i gdje možete kupiti karte potražite na službenoj internetskoj stranici: https://ljubljanafestival.si
Autorica: Žana Begić
Fotografije: Arhiva/Ljubljana festival